Šef NiP-a i MVP-a
225

Konaković: Pravosuđe u BiH je u potpunosti izgubilo kredibilitet i mora biti resetovano do kraja

L. S.
Foto: I. Š./Klix.ba
Foto: I. Š./Klix.ba
Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, smatra da je Bosna i Hercegovina korak bliže punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji (EU), te da ima najbolji izvještaj u svojoj historiji.

Konaković je sinoć u gostovanju u emisiji "Polis" Televizije Sarajevo govorio o aktuelnom političkom trenutku kada je istaknuo stavove o tome da li će BiH do marta ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, o hapšenju predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, te temi izmjena izbornog zakona.

O ocjeni NATO-a da je mir na Kosovu ključ stabilnosti regije

"Nismo bez razloga u čestim posjetama i u komunikaciji s komšijama, nekada to nije ni tako ugodno. Riječ je o ljudima s kojima ne dijelimo iste svjetonazore i o onima koji su do jučer pucali na nas, ali upravo zbog toga što imamo stalnu opasnost sigurnosne strane Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope, to je prva tema. Ono što se dešavalo na sjeveru Kosova polako dobija okvire i privodi se kraju ta istraga da li je Beograd uključen u to priču. To će sigurno značajno utjecati na odnose u regionu, ali nadam se da sigurnosnih izazova neće biti i da će svi političari biti svjesni da se dijalogom kreira budućnost ovih prostora", konstatirao je ministar.

Akcentirao je da BiH ima karakter zemlje šansi i budućnosti, te da je napravljena diplomatska ofanziva.

"Mi BiH vidimo kao zemlju šansi, perspektiva i budućnosti. Kao takvu je promovišemo u cijelom svijetu. Napravili smo ozbiljnu diplomatsku ofanzivu, vratili smo svjetla na našu domovinu koja danas ima svoj ugled u svim diplomatskim krugovima onakav kakav zaslužuje. U stalnoj smo komunikaciji sa Istokom i sa Zapadom, što smo najavili kao naš primarni cilj i zaista se tu otvara prvo stvari", naveo je.

Podsjeća da bi se bilo kakva ekonomija dešavala, prvo je bitna sigurnost.

"Mi smo ovdje uvijek jednim okom budni jer, nažalost, iza nas su periodi koji govore da nacionalizma i fašizma na ovim prostorima ima više nego što bi trebalo. Mislim da imamo dovooljno snažne institucije koje bi odgovorile na takve izazove, a pogotovo interes velikih svjetskih sila je takav da se ne bi dozvolile takve avanture ovih avanturista koji možda o tome razmišljaju. Sigurno bismo adevkatno reagovali", odlučan je Konaković.

Historijski rekordi BiH kao veliki potencijal za punopravno članstvo u EU

Konaković je podsjetio i na historijske rekorde BiH u turizmu.

"Ovo je zemlja koju je posjetio najveći broj turista u njenoj historiji i hoćemo to da imamo i naredne godine, hoćemo da pričamo o investicijima i jedinstvenom evropskom tržištu. Ako nas natjeraju da govorimo samo o ovom aspektu, bojim se da ćemo izgubiti korak sa onim što zaista kreira budućnost BiH", mišljenja je.

Kaže i da BiH polako ulazi u zelenu zonu ka EU.

"Zaista vrlo optimistično gledam na ovaj proces. Potrebno nam je u narednih nekoliko mjeseci da dovedemo do kraja priču o zakonu o sukobu interesa, da priču o Frontexu dovedemo do kraja, ali i usvojimo Zakon o sprečavanju pranja novca u Domu naroda", kazao je ministar.

Navodi da bi usvajanje budžeta bila važna poruka da ovdje institucije rade.

"Mislim da sa ovih i još nekoliko važnih dokumenata ulazimo u zelenu zonu i da bismo u martu trebali dobiti konačno zeleeno svjetlo", rekao je.

Konaković je rekao da BiH ima najbolji izvještaj ka EU ikada.

"Moj zadnji sastanak u Briselu, prije ovog zadnjeg političkog sa Dodikom i Čovićem i Trojka sa Varheljijem, dakle zvaničan sastanak s ministrima vanjskih poslova EU i izvještaj o BiH na kojem smo čuli od Varheljija da je ovo najbolji izvještaj BiH ikad u njenoj historiji. U kratkom roku smo ispravili puno grešaka prethodnog sistema, koji je spavao godinama i ostavio nam je tešku zadaću u nasljeđu. Zadovoljan sam činjenicom da se stvari pokreću", napomenuo je Konaković.

Prednosti Ukrajine i Moldavije za članstvo u EU

"Jedna stvar je činjenica, Brisel ima čistu administrativnu notu i tu su Ukrajina i Moldavija uradile više nego BiH, ali ako govorimo o drugim uglovima, Ukrajina ima rat, a Moldavija ima, također, dio koji ne kontroliše u potpunosti. Bilo je oportunista zbog sigurnosnih razloga, dobili su malo više vjetra u leđa nego mi. Neosporna je činjenica da se BiH nakon godina zastoja kreće u pravom pravcu, činjenica je da se približavamo EU", konstatirao je.

Podsjeća i da je novac važan segment cijele priče.

"Iz strukturnih fondova EU finansira zemlje članice sa 4 hiljade i 100 ili 200 eura po glavi stanovnika. Dakle, imaju godišnja izdavajanja, dok je za nas zemlje kandidate taj iznos godišnji oko 160 eura. Razlika je ogromna, i govorimo o ogromnim iznosima koji bi iz tih fondova mogli biti investirani u infrastrukturu i u projekte u BiH što drastično i vrlo brzo kreira bolje uslove života, kreira nova radna mjesta. Ušli smo u voz, u zadnjem smo možda kupeu, ali svaki korak smo bliže punopravnom članstvu", zaključio je Konaković.

O kredibilitetu bh. pravosuđa

"Kredibilitet pravosuđa, teško da možemo te dvije riječi uope spajati. Naše pravosuđe je u potpunosti izgubilo svoj kredibilitet i ono mora biti resetovano do kraja. Slučajevi da u ovoj zemlj, i koja je na svim listama korupcije prva, ne postoji sankcionsiani političar i da nemate ozbiljnog političara u zatvoru. Imam pravo da likujem na ovoj cijeloj priči, a zaista se ne osjećam tako jer sam na ove ljude ukazivao kad niko nije smio, pa su me zbog toga napadali i satanizirali i mene i moju porodicu", istaknuo je.

Kaže da nema dokaz da je bio prisluškivan.

"Nema tu puno autonomije izvršilaca funkcija, pogotovo u segmentu obavještajno-sigurnosne sfere. Oni su pod strogom komandom i kontrolom rukovodstva stranke. Mene niko ne može ubijediti da to što je radio Mehmedagić nije u potpunosti koordinirao sa predsjednikom SDA", mišljenja je Konaković.

O izmjeni izbornog zakona BiH čiji je cilj veća transparentnost glasanja

"Ne vidim neko veliko raspoloženje kod političkih stranaka. Trojka je javno ponovila, spremni smo izmijeniti samo taj dio koji garantuje zaštitu izbornog procesa. Mislim da on zasada u parlamentima nema većinu i očekujem da to visoki predstavnik, ako nešto treba i mroa izmijeniti, to je ovaj dio da imamo izbore u kojima je važno ko glasa, a nije važno ko broji", istaknuo je.

Govorio je i o mogućnosti da iz Republike Srpske ne priznaju odluku.

"Vidjeli su iz postupaka pravosuđa BiH da to što troše energiju na problematiziranje legitimiteta visokog predstavnika zaista je nepotrebno. Njegove konačne su konačne i obavezujuće i zaista je zamajavanje i gubljenje vremena sve ono što evenetualno vodi ka negiranju tih odluka. Takvu vrstu neozbiljnosti bilo koja institucija u BiH ne bi sebi trebala dozvoliti", zaključio je.