Konferencija o bh. prošlosti: O neprijateljima države, antifašizmu i konsenzusu
Dvodnevna naučna konferencija, koja je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine okupila eminentne stručnjake iz oblasti historiografije iz zemlje i inozemstva, organizirana je u povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine - 25. novembra i 60 godina postojanja i rada Instituta za historiju UNSA.
Kako je najavljeno, sudionici skupa će u sklopu 13 sesija elaborirati teme o prijelomnim datumima i događajima u historiji BiH od antičkog perioda do savremenog doba, uključujući političke, ekonomske, kulturne i općedruštvene procese koji su oblikovali historijske tokove i bh. paradigmu (ne)prepoznatljivu u evropskim i svjetskim okvirima.
Prilika je to da se na naučno utemeljen način secira prisustvo historiografije, koja se temelji na mitovima i konstrukcijama, s tendencijom revidiranja ključnih događaja i pojava, a što se snažno i krajnje negativno reflektira na svijest ljudi, posebno mladih generacija u BiH i šire.
Referirajući se na značaj i sadržaj naučnog skupa, v. d. direktor Instituta za historiju i predsjednik Organizacionog odbora Konferencije dr. Sedad Bešlija, istaknuo je kako je skup prilika da se analiziraju i naučno valoriziraju fenomeni, događaji i procesi koji su utjecali na transformiranje bh. društva u pojedinim razdobljima i u kontinuitetu.
"U ukupnom povijesnom bh. hodu postoje određene konstante koje su je oblikovale, prije svega, svijest bh. naroda o domovini, državi i ideji Bosne i njene državnosti, bez obzira na to što je od sredine 15. do početaka 20. stoljeća bila dijelom velikih carstava (Osmanskog od 1463. i Austro-Ugarskog od 1878.)", kazao je Bešlija.
Druga konstanta, po njegovim riječima, odnosi se na antibosanske politike koje su obilježile, posebno 19. i 20 stoljeće i u nekoliko navrata ugrozile opstojnost države i bh. društva općenito.
To, kako je kazao, svjedoči o tome da je historija Bosne, a kasnije BiH, zapravo, borba za njen opstanak, s obzirom na prelamanje različitih interesa na prostoru BiH što su generirali događaje koji se s ove vremenske distance mogu nazvati prijelomnim.
Bešlija u tom kontekstu podsjeća na sarajevski atentat 1914., Sporazum Cvetković-Maček 1939., obnovu bh. državnosti 1943. (ZAVNOBiH), Ustav bivše SFRJ iz 1974. i na koncu na disoluciju SFRJ i nezavisnost BiH, te potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.
"Treća konstanta u bh. historiji jeste višekulturalni i višekonfesionalni život i suživljenje, koji predstavljaju civilizacijsku vrijednost i kulturnu paradigmu u Evropi i za Evropu", kazao je Bešlija, potcrtavajući kako vrijednosti koje baštini BiH mogu da predstavljaju model življenja u evropskim i širim okvirima.
Dr. Vesna Miović iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Dubrovnika, čija je oblast interesovanja odnos Dubrovačke Republike i Osmanskog carstva, naglasila je značaj povijesti u spoznaji određenih procesa, te, istodobno, upozorila kako povijest na ovim prostorima, nažalost, nije učiteljica života u skladu sa starom latinskom maksimom (Historia est magistra vitae).
Povlačeći paralelu između prošlosti - razdoblja Dubrovačke Republike i odnosa s Osmanskim carstvom s jedne, i aktuelnih prilika u svijetu, s druge strane, Miović konstatira da događaji iz tog vremena svjedoče o puno više mudrosti i dobronamjernosti, kao i spremnosti da se određeni problemi rješavaju na obostrano zadovoljstvo, nasuprot sveprisutnim konfliktima u savremenom svijetu.
U osvrtu na savremenu historiju i period bivše SFRJ, dr. Sanja Petrović-Teodosijević iz Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda izdvaja antifašizam kao najznačajniju tekovinu koja se baštini iz perioda bivše Jugoslavije.
"Iako živimo u svijetu koji je, čini se, izvojevao pobjedu nad fašizmom, danas smo, nažalost, suočeni s brojnim problematičnim revizijama prošlosti i samim tim odbacivanjem antifašističkog naslijeđa", kazala je Petrović-Teodosijević.
Dodala je kako je to problem u BiH, a u Srbiji još i više, koji se reflektirao i kroz donošenje zakona koji su izjednačili dva pokreta - partizanski i ravnogorski.
"Mislim da je glavni problem danas i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini što ne postoji neka vrsta političkog i društvenog konsenzusa i što ne postoji određeni sistem vrijednosti unutar koga se dešava i politički i društveni život", precizirala je Petrović-Teodosijević, napominjući da mladi danas nemaju jasnu predstavu i smjernice o tome šta je, zapravo, antifašizam i ko su njegovi akteri.
Prema najavi organizatora, na dvodnevnoj Međunarodnoj naučnoj konferenciji posvećenoj različitim aspektima bh. daljnje i bliže prošlosti, te krucijalnim događajima koji su obilježili njenu transformaciju u historijskom hodu, u okviru 13 sesija referate će izložiti više od 60 eminentnih naučnih radnika i istraživača iz osam zemalja i 14 gradova.
Organizator konferencije - Institut za historiju, koji slavi 60 godina postojanja, je organizaciona jedinica UNSA koja se bavi naučnoistraživačkim radom iz oblasti historije. Institut je počeo s radom početkom 1959. godine i djelovao kao institucija od republičkog značaja, ali se od 1997. finansira na razini Kantona Sarajevo, iako je predmet naučnog istraživanja znatno širi i od okvira države Bosne i Hercegovine. Institutska istraživanja obuhvataju razdoblje historije od ranoga srednjeg vijeka da savremene historije. U Institutu danas radi 13 doktora historijskih nauka, četiri magistra historijskih nauka, dva magistra historije i jedan bachelor historije. Institut posjeduje i bogatu biblioteku sa više od 20.000 bibliotečkih jedinica.
