Konferencija o ljudskim pravima: Bihać može biti primjer drugim gradovima za postupanje s migrantima
Primarni cilj dvodnevne konferencije koja se održava u gradu na Uni jeste poštivanje ljudskih prava azilanata, izbjeglica i migranata, s posebnim osvrtom na poštivanje svih domaćih i međunarodnih standarda zaštite ljudskih prava.
"Zadovoljstvo je da smo se danas okupili u Bihaću da govorimo o ljudskim pravima i migracijama, budući da je upravo ovaj grad svojim primjerom pokazao da se može ublažiti kriza vezana za migrante. Dvije stvari su bitne kada govorimo o ovoj temi: prva je činjenica da se nastoji umanjiti značaj ljudskih prava pozivanjem na sigurnost ili obrnuto da se ističu ljudska prava, a umanjuje pitanje sigurnosti. Sigurnost je također jedno od osnovnih ljudskih prava i mora postojati kompatibilnost između ove dvije stvari", kazala je Jasminka Džumhur, ombudsman za ljudska prava BiH.
Kako je istakla, druga bitna stvar je da BiH u svom dosadašnjem postupanju sa migrantima nije uskratila pristup azilu.
"To je itekako značajno, iako postoje slabosti u procesu ostvarivanja toga prava. Kao primjer za to navodim sve migrante koji borave u Bihaću u Đačkom domu. Svi oni koji bi se željeli registrovati i podnijeti zahtjev, oni moraju ići za Sarajevo s obzirom na to da Služba za strance, odnosno Sektor za azil, nije osigurao svoje prisustvo na terenu. I to je propust prema svima onima koji su izrazili namjeru da traže azil. I upravo tu se otvara prostor krijumčarima i onima koji kreiraju kanale migracija da sami prave rute migracija. Ja se nadam da će EU, IOM, UNHCR pomoći bh. vlastima da se koordiniraju kako bi se konačno znalo ko su tražioci azila, a ko ekonomski migranti koji moraju biti tretirani u duhu evropskih konvencija", izjavila je Džumhur.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH Borislav Bojić rekao je da migrantska kriza na prostorima Krajine postaje ozbiljan problem.
"Ne može se cjelokupan teret migrantske krize natovariti na teret Bihaću, Crvenom križu ili Centru za socijalni rad koji jednostavno nemaju kapaciteta da odgovore tom pozivu. S druge strane, jako je bitno da se pod kontrolu stave granice. Najveći problem u svemu predstavlja upravo kontrola cjelokupnog procesa, a bojim se da BiH nije u tome puno naučila od lekcija koje su naučili u Srbiji ili Makedoniji. Ne može Centar za socijalni rad u Bihaću raditi, dok Služba za poslove za strance ne uradi svoj posao", kazao je Bojić.
On je dodao da je neophodan angažman svih institucija koje su zadužene za izbjeglice, azilante ili migrante kako bi se parlamentarci uvjerili da se migrantska kriza drži pod kontrolom od nadležnih institucija.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazao je da je upravo Bihać grad u kojem se i treba pričati o stanju ljudskih prava i sloboda, budući da su Bišćani i lokalne vlasti, ističe Fazlić, pokazali veliku humanost u zbrinjavanju migranata.
"Mi smo se u posljednjih nekoliko mjeseci našli na udaru migrantskog vala i sami smo za sad ostavljeni da se bavimo ovim problemom. Naravno zbog toga dolazi i do kršenja ljudskih prava migranata, a dolazimo u situaciju da će i građanima Bihaća biti narušena njihova ljudska prava, pogotovo u kontekstu prijeteće epidemije zaraznih bolesti", kazao je Fazlić.
Anne Christine Eriksson, regionalna predstavnica UNHCR-a za jugoistočnu Evropu i predstavnica UNHCR-a za Bosnu i Hercegovinu izjavila je da priču o migrantima i migracijama prvenstveno treba posmatrati iz ugla ljudskih prava.
"U tom kontekstu, jako je važno osigurati pristup teritoriju, prihvatu, smještaju i svim drugim servisima koji su upućeni najranjivijim osobama poput trudnica, djece bez pratnje, samih žena, bolesnih ljudi i staraca. Također, treba znati da bi pristup azilu i međunarodnoj zaštiti trebali moći dobiti svi oni koji ga trebaju i to na jedan učinkovit i brz način. To podrazumijeva koordinirani pristup svih ključnih čimbenika, a pod vodstvom vlasti na svim razinama. Kada govorimo o tome što UNHCR radi, mi pomažemo vlastima BiH u osnaživanju sistema azila, kao i pristupu besplatne pravne pomoći za tražioce azila. Nudimo i direktnu humanitarnu pomoć, kako kroz naš info-centar u Sarajevu, tako i putem naših partnera na terenu", istakla je Eriksson.
Šef Misije OSCE-a u BiH, ambasador Bruce G. Berton, naveo je da će pitanje migranata sve više dobijati na značaju u BiH, jer u narednom periodu možemo očekivati još veći broj žena i djece koja će ulaziti u BiH.
"Vjerujemo da se među ljudima koji su dio migracijskih tokova nalazi i značajan dio onih koji su dio trgovine ljudima. OSCE će nastaviti sarađivati s institucijama ove zemlje u cilju rješavanja pitanja u oblasti ljudskih prava, ali i brojnim drugim pitanjima. Mislim da je najvažnije kada ljudi pređu granicu da se s njima postupa krajnje humano i u skladu sa evropskim standardima i da se omogući da se te osobe identifikuju", istakao je Berton.
Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH zadovoljan je reakcijama građana i pojedinih institucija BiH na migrantsku krizu.
"Mislim da ste ovih dana u ponašanju građana, zatim pripadnika Granične policije i drugih policijskih službenika mogli vidjeti primjer pristupa koji dozvoljava da svaka osoba bez obzira na njen status bude tretirana na odgovarajući način. Zbog toga je veoma važno što smo imali priliku vidjeti kako se društvo u BiH okupilo i iskazalo solidarnost, bez obzira na to kojoj zajednici migrantska populacija pripada. Mislim da je veoma važno da se nastavi pokazivati ista solidarnost i razumijevanje prema migrantima i izbjeglicama bez obzira na njihov status, ali isto tako da se povećaju napori na pružanju humanitarne i različitim drugim vidovima pomoći koja je ovim ljudima potrebna. Potez koji je uradio gradonačelnik Bihaća, kada je odredio jednu lokaciju na koju treba upućivati migrante, zaista treba da služi kao primjer i uzor drugim općinama koje se suočavaju sa ovakvom pojavom. Izražavam zadovoljstvo zbog činjenice da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o urgentnom rješavanju ovog problema i ukoliko se ta odluka bude provela na odgovarajući način onda ćemo biti u mogućnosti da ovladamo situacijom", kazao je Van der Auweraert.
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
Ovako izgledaju protesti u Beogradu iz zraka: U centru grada okupilo se na hiljade građana
