Konferencijom "Pusti priču da živi" okončan petogodišnji projekat osnaživanja novinara i građana

"Situacija će vjerovatno ostati ista ako javnost i novinari ne izvrše pritisak na političke aktere i institucije da povećaju podršku nezavisnom medijskom sektoru", naglasio je.

Nezavisni mediji pomažu otkrivanju korupcije, promovišu slobodu izražavanja i traže odgovornost od onih koji obavljaju javne funkcije.

"Oni ovo ne mogu raditi bez podrške građanstva kao i zakona koji dozvoljavaju i ohrabruju slobodne, objektivne i odgovorne medije. Ovo troje - slobodni mediji, angažovano građanstvo i zakoni koji štite slobodu gradovi su temelji prosperitetne demokratije. Za postkonflitkne zemlje i zemlje u tranziciji na putu euroatlantskih integracija slobodni i nezavisni mediji su i od još veće važnosti", zaključio je šef ureda za demokratski razvoj USAID Misije u BiH.

Direktorica CPCD-a Aida Daguda je istakla da je napravljeno partnerstvo između nezavisnih medija i civilnog društva.

"Zamislite kakva je snaga imati nezavisne i ujedinjene medije koji zastupaju jednu ideju odnosno promjenu u našem društvu. Moramo sarađivati da bismo promijenili stvari na bolje“. Apelovala je na potrebu svjesnosti trenutne situacije u BiH.

"Nakon 30 godina danas opet strijepimo i posmatramo šta se dešava i šta se može desiti. Ipak, skrenula bih pažnju na razliku danas i prije 30 godina. Danas imamo puno jače civilno društvo, puno medija i jako puno nevladinih organizacija. Poziv svima nama jeste da još jače i odgovornije radimo na očuvanju mira u BiH kao i na razvoju demokratije u našoj zemlji s ciljem očuvanja Bosne i Hercegovine“, navela je.

Radenko Udovičić, projektni menadžer CPCD-a, je istakao da je projekat IMEP karakterističan po tome što je povezao profesionalne novinare i građane-novinare koji informišu novim načinom tj. kanalom koji je postao izuzetna stvar jačanjem društvenih mreža.

"To su novi načini komunikacije, a svi imaju za cilj prenijeti neku poruku ili ukazati na nešto uz određena pravila da bi bili relevantni u informativnom smislu. To je suština IMEP-a“, naveo je.

On je kazao da je cilj projekta bio osnaživanje nezavisnih medija i kreativnih pojedinaca koji informišu na način da građani dobiju tačne informacije koje ih potiču na razmišljanja koja nisu uštogljena raznim etničkim ili političkim stvarima. Shema IMEP-a je išla u krugu "pravna podrška - grant shema - osnaživanje kapaciteta medija - kampanje", a tokom projekta plasirana su 174 granta u iznosu od 3.061.500 dolara.

"Internet je ubjedljivo najpopularniji medijski kanal“, naglasio je. On je dodao da se mladi najviše informišu putem Facebooka, što smatra problematičnim, ali to je činjenica.

"Cilj je da se informisanje putem društvenih mreža stavi u profesionalni sistem", poručio je Udovičić.

Naziv prvog panela je glasio "Način podrške medijima u BiH - šta je potrebno uraditi'". Istanuto je da IMEP-ov projekat potakao nezavisne medije na saradnju, educirao mlade novinare te jačao kapacitete nezavisnih medija.

Albina Vicković, direktorica službe marketinga i promocije RTV Slon je kazala da su u sklopu IMEP projekta radili životne teme koje se reflektiraju na sve nas poput korupcije, javnih nabavki, sive ekonomije, položaj invalida, eurointegracije, a kao medijski produkt je nastalo 20 televizijskih debata.

Psiholog i kolumnista Srđan Puhalo je istakao da je u okviru projekta napisao sam preko 200 blogova i čitanost je bila oko 700.000 preko Facebooka.

"Pisao sam o svemu i svačemu, što je aktuelno i zanimljivo narodu. Ne mogu pisati o ekologiji, ako ovamo gori zemlja zbog nacionalizma. Tražio sam slobodu u pisanju i oni su mi je dali. Imao sam i jednu tužbu za nanošenje duševne boli, i obezbjedili su mi advokata i svu pravnu pomoć, tako da sam potpuno miran dočekivao suđenja", kazao je.

Panelisti su se složili da je novinarima potrebna stalna i adekvatna pravna pomoć kako bi se poslala jasna svima onima koji neargumentovano tuže i zastrašuju medije. Istovremeno to je i poruka medijima i novinarima da uvijek moraju profesionalno raditi i izvještavati kako ne bi bilo osnova sudovima da presudo protiv njih.

Istaknuto je da veliki broj novinara nema stalno zaposlenje već rade honorarno, iako su fakultetski obrazovani ljudi.

"Mediji nemaju mogućnost da ih zaposle, a veliki broj zaposlenih radi za novac koji je ispod prosječne bh. plate. Ko je potplaćen on je podložniji da upadne u sistem korupcije i da eventualno prihvati neke uslove koje ne bi trebalo da prihvati“, rekao je Radenko Udovičić.

Panelisti su kazali da vlast treba uspostaviti jak zakonski okvir koji će štiti nezavisne i podržavati slobodne medije što će omogućiti medijima da jačaju kapacitete. Također to bi značilo da bi novinari bili manje pod utjecajem političara i drugih centara moći. Tokom razgovora spomenuto je i da mnogi mediji i novinari domaća udruženja novinara ne vide kao novinarske zajednice koje pružaju adekvatnu podršku i pomoć medijima kada im je to potrebno.

"Trebamo razgraničiti šta je to dobar, kvalitetan i pošten medij, a šta nije. Imamo preko 600 portala, a njih više od 200 uopće nema ni impresum. Kada je toliko medija, bojim se da kvalitet opada jer se količina novca koja se vrti raspoređuje na sve te portale. Trebamo biti pošteni, imamo malo i drugačijih medija od nezavisnih i hrabrih. U BiH imate portale na kojima su dva-tri čovjeka koji rade copy-paste posao, a to nije novinarstvo. Zato je važno da to razgraničimo“, rekao je Puhalo te naglasio da se kroz ovakve projekte trebaju jačati mediji koji imaju dokazani integritet bez obzira da li su aplicirali na projekat ili ne, jer se tako jačaju nezavisni i slobodni.

"Kada čovjek dođe u dilemu, jer nema novca, bojim se da prvo popušta objektivno i nezavisno novinarstvo. Grantovi imaju rok trajanja, ali jedini način ovako bi bio da sačuvate dostojanstvo dobijajući novac od ljudi kojima je očito više stalo da imamo dobro novinarstvo nego domaći političari", kazao je.

Albina Vicković je istakla da novinari ne trebaju imati političku podršku za rad medija.

"Želim imati zakonski okvir za rad, što je moguće bolji i usklađeniji s EU.Političari neka rade svoj dio posla, a novinari svoj", kazala je.

Direktor produkcije Face televizije Admir Salihović je kazao da je zdrava medijska konkurencija poželjna i da je velika odgovornost na građanima da prepoznaju pravu informaciju i istine za koje se bore nezavisni mediji.

Puhalo je zatim naglasio da nije dovoljno naučiti napisati dobar projekat.

"Ja sam doktorirao psihologiju i kada dođem ispred papaira za grantove, ja se pogubim. To je strašno. Hajmo napraviti drugačiju model, gdje ćete nagrađivati integritet medija. Dobro znamo ko je taj ko se bori za građane, ko se bori za istinu, vrijednosti... A koji su to koji rade za nečije interese vrlo brutalno. Hajde da vodimo računa o tom integritetu. Možda ja ne znam napisati projekat, ali pišem dobre tekstove za koje neko misli da su pošteni. Hajde da takve medije podržavamo, a ove druge ima ko podržavati. Nije sve u pisanju projekata, ima nešto i u minulom radu za one koji rade dobre stvari“, naglasio je Puhalo.

Naglašena je i potrebna kvalitetna edukacija mladih koji žele postati novinari s obzirom da formalno obrazovanje ne nudi dovoljno studentima jer kada dođu u profesionalne redakcije oni zapravo veoma malo toga znaju.

Na konferenciji je predstavljena i platforma Objavi.ba kao inovativni hub za građane, građanke, novinare i novinarke koja će služiti kao podrška razvoju građanskog novinarstva u BiH.

Amel Petrović iz CPCD-a i Vuk Vučetić, doktor komunikoloških nauka su govorili na temu panela "Pogled u budućnost".

Vuk Vučetić je kazao da je tokom istraživanja uloge i značaja građanskog novinarstva u BiH, koje je bilo pionirsko, zaključeno da će poslužiti kao osnova za buduća istraživanja.

"Osnovni cilj je što smo pokušali teorijski utemeljiti građansko novinarstvo i što je ušlo u upotrebu jer smo ga iz apstraktnog pojma spustili u neku upotrebu“, rekao je.

On je istakao da je definicija građanskog novinarstva zapravo prikupljanje, obilikovanje i objavljivanje određenih sadržaja od strane ljudi amatera i da su te informacije u najširem smislu u nekom javnom interesu.

Na pitanje da li će građansko novinarstvo naštetiti tradicionalnim medijima, kazao je da ne može ugroziti bilo koga, pa ni tradicionalno novinarstvo, ako govorimo o nekome ko objektivno i korektno izvještava.

"Novinarstvo je nastalo kao institucionalizacija ljudske potrebe za pravovremenim informacijama. Građani-novinari su samo nastavak na tu potrebu, razmjene informacija", rekao je Vučetić.

Na panelu je rečeno da nerijetko građani budu dopuna tradicionalnim novinarima u smislu da im pošalju neki tekst, fotografiju ili video koji koristi medijim ili građani detektuju određene teme što svakako obogaćuje medijsku scenu.

Na posljednjem panelu učestvovali su filmski režiser i pisac Ivan Ramadan, Admir Čular iz grupe Helem nejse i freelance novinar Zoran Čatić. U ovom dijelu konferencije je skrenuta pažnja na potrebu spoja tradicionalnih i novih kanala komuniciranja uz poštovanje etičkih i profesionalnih standarda u cilju pravovremenog, objektivnog i nezavisnog informisanja građana.

Također je ukazana potreba za edukaciju građana o dezinformacijama na društvenim mrežama i pojedinim medijima i clickbait naslove.

Ivan Ramadanr je rekao da on koristi bh. tradiciju i to pokušava promovisati u svijetu.

"Kod nas ima puno zanimljivih stvari koje nisu istražene i prikazane. To nešto nije novo, ljudi to koriste, ali kod nas nema puno animacije pa je možda ljudima zanimljivo. Ja pokušavam to koristiit u svakom svom filmu“, izjavio je.

Admir Čular je, govoreći o tradicionalnim i novim medijima, rekao da je grupa Helem nejse počela na talasima tradicionalnog medija, odnosno za potrebe radijske emisije.

"U tom periodu smo radili i pozorišnu predstava. Što smo radili na radiju pokušali smo prenijeti na pozorište. Počeli smo s tradicionalnim medijima, dakle radio i pozorište, pa smo imali izlet na televiziju, ali kako vrijeme odmiče i Facebook postaje tradicionalni mediji. Sada je tu nešto novo, poput TikToka. U okviru IMEP-iovog projekta počeli smo raditi podcast što je bio prvi podcast u BiH“, rekao je Čular.

Čular je na konferenciji ispričao situaciju u kojoj je grupu Helem nejse kontaktirala jedna majka autistične djece koja je im je rekla da su njena djeca prvi progovorila nakon što su počeli gledati video animacije grupe Helem Nejse, odnosno animirani film BBBB te je izrazila želju da ih upozna. Istakao je kako je to zapravo bio trenutak kada su shvatili da ono čime se bave ima snagu i da im je to najveća pobjeda.

Zoran Ćatić je govorio o viralnoj priči koju je napravio s kolegama, a s ciljem pomoći djeci s autizmom.

"Ja se tretiram kao javna ličnost i mene prati nekoliko hiljada pratilaca na Facebooku. Zašto ne iskoristiti mojih tri hiljade, pa lajkaju, pa ti lajkaš, pa vidi Helem nejse, pa lajkaju, pa se širi ta priča koja se čuje. To je ta 'zloupotreba medija'. Mediji posjećuju Roditeljsku kuću kada je neki datum, svi ostali prolazimo pored Roditeljske kuće ... Mi kao invidualci na društvenim mrežama pokušavamo da se dodvorimo određenoj publici. Smatram da smo mi kao društvo pali u tu zamku i ne možemo se iz nje tek tako osloboditi. Svi mi snosimo odgovornost za ono gdje se nalazimo u ovom trenutku“, naglasio je.

Misija IMEP projekta je bila doprinos jačanja civilnog društva u BiH kroz pružanje podrške razvoju organizacija civilnog društva i međusobnoj saradnji i umrežavanju, uspostavljanje okvira za efikasne odnose s vladinim i profitnim sektorom i razvojem građanskog aktivizma kao i kroz promociju neprofitnog sektora kao kvalitetnog i nezaobilaznog aktera u društveno-ekonomskom razvoju zemlje.

IMEP je u proteklih pet godina podržavao nezavisnost medija i slobodu izržavanja u BiH, jačanjem održivosti medija, podizanjem kvaliteta medijskih sadržaja, pružanjem pravne podrške, izgradnjom kompetencija medija, kao i uključivanjem građana i građanki u javni prostor uz snažnu promociju nezavisnih medijskih glasova u BiH.

Tri povezane komponente činile su srž IMEP projekta odnosno podrške putem sheme grantova, pravne podrške novinarima i promocije nezavisnog novinarstva.