Akcija čišćenja planete Zemlje za jedan dan nije dovoljna da se očisti svo smeće koje preostalih 364 dana odlažemo neselektivno u kontejnere, a zatim i pored kontejnera, u parkove, šume, rijeke, i ko zna već gdje.
Na dan planete Zemlje bh. građani simbolično na društvenim mrežama "okače" fotografije povodom današnjeg dana, a za ekološke akcije koje se pa, skoro na mjesečnoj bazi, odvijaju u našim ulicama, naseljima i gradovima, rijetko kada imamo vremena. Šta uraditi za planetu Zemlju i kako produžiti njen životni vijek, a samim tim i naš?
Brojni ekolozi s kojima smo razgovarali ističu da promjena dolazi od nas samih. Loše navike je teško promijeniti. Pušenje cigareta je teško preknuti, ali i te kako se građani BiH mogu navići da ugašene opuške bacaju u kante za smeće. Međutim, današnje fotografije i svakodnevnica bh. građana, moraju biti poruka i nadležnim službama da ažurniji budu u pražnjenju kontejnera.
Slično je i sa drugim smećem koje odlažemo, s mišljenjima "niko nas ne vidi", "može ovdje pored kontejnera jer ne može stati unutra", "gdje ću s ovom karambolkom, ma pored puta", "gdje ću ove limenke i flaše u automobil, de tu u čošak baci", "zakači kesu sa smećem tu na zid, neko će pokupiti već", "vrane razbacale"...
Sve bi to mogle biti poruke fotografije koje su danas napravili reporteri Klix.ba širom Bosne i Hercegovine. Ipak, prve su one ispod Rimskog mosta s labudovima, da to bude pokretač promjena.
U susjednoj Hrvatskoj postoji slogan, koji bi lako mogao biti primjenjiv i kod nas uz prigodnu poruku - "I kada vas niko ne vidi, vidi vas Zemlja".
Safet Kubat, predstavnik Udruženja "Rijeke BiH 'Budi promjena'" koje je danas dobilo veoma značajno priznanje "Šampioni okoliša" na događaju pod pokroviteljstvom Europske Unije, a u organizaciji CRP, GREEN AWARDS, ističe da današnji dan kroz historiju imao momentum asocijacije na proteste, na izlazak na ulice, kao metod skretanja pažnje na bitnost ekoloških problema.
"Današnji moto ovog ekološkog praznika, jeste investiraj u planetu. Ja bih rekao 'Ostavi čistu planetu svom djetetu'. Ovaj moto investiranja, ne bih volio da bude pogrešno shvaćen, jer u BiH na misao investiranja počne se misliti na eksploataciju prirodnih dobara, uništavanje rijeka, zagađenje zraka i tako dalje. Ali, investiranje u planetu bi značilo, sačuvati je za generacije koje dolaze", kazao je Kubat.
Dodao je da u kontekstu BiH, jedino još imamo prirodna bogatstva koja su opstala te da je naša obaveza da ih sačuvamo. Tehnološkog razvitka nemamo, sve oči su uprte u prirodu i njene "potencijale".
"Ako to pak gledamo s ugla klimatskih promjena, i osvrnemo se na Green Deal, ili zelenu Agendu, koju je i BiH potpisala. Kroz Agendu se da zaključiti da je i život upitan ako se nastavi rast temperature, ne smanji karbonski otisak.. To bi moglo dovesti do katastrofalnih posljedica, a onda se postavlja pitanje, šta cemo štiti ako bi sve bilo potopljeno?", pita naš sagovornik.
Sve ima svoje granice, a društvene i ekološke granice su povezane.
Kubat pojašnjava da ni godišnja doba u BiH nisu ista, da nema jasnih granica te da se svi trebamo pitati imamo li neograničene količine uglja, vode i šta će opstati poslije nas?
"Složit ćemo se, da je to i više nego sebično, dok ima za života, hajde da eksploatišemo, a što je vrhunac sebičluka, jer neka ima dok mene ima. Ali mi zaboravljamo, da smo i mi prolazni, a da rijeke, šume i jezera su tu i oni su i poslije nas. Mi smo odgovorni kakvu čemo sredinu ostaviti svojim potomcima", izjavio je Kubat te dodao:
"Ja bih poručio još, da ipak sve počinje od pojedinaca, jer kada imamo osviještenu ekološku masu, sve je moguće. Trenutno imamo one koji eksploatišu i one koji brane prirodna dobra. Naše je i da čistimo, i da sadimo, i da vodu branimo, ali i da ukazujemo i edukujemo stanovništvo. Snaga participativnog učešća javnosti je neprocjenjiva. Generalno sve je do nas jer još nije kasno..."
Poruke koje se iz godine u godinu ponavljaju uglavnom se tiču recikliranja, selektivnog odlaganja otpada, investiranja u okoliš, korištenja javnog prijevoza i smanjenja korištenja privatnih automobila, korištenja alternativnih sredstava za prijevoz (bicikla, romobili ili čak i šetnja), sadnje i očuvanja već posađenog.
Investiranje u prirodu i okoliš je investiranje u vaš, naš i živote budućih generacija. Neka današnji dan bude naša promjena.
