Konzulica Đemila Gabriel: Ja sam otišla iz Bosne, ali ona iz mene nije i neće
Njen dolazak na funkciju počasne konzulice uslijedio je nakon duge i izuzetno plodne saradnje sa Ambasadom BiH. Kaže da ga doživljava kao rezultat njenog rada na finansijskoj podršci i marketinškoj promociji imena naše zemlje u političkim strukturama Australije zahvaljujući poznatoj agenciji za nekretnine čiji je vlasnik. Klijentela su joj ljudi iz samog vrha političke strukture te zemlje, ali i oni iz svijeta glume, kulture i slično.
"Svim klijentima uvijek ponosno ističem da dolazim iz predivne zemlje Bosne i Hercegovine. Nažalost, oni našu zemlju još uvijek pamte kao ratno žarište, ali kroz moje priče i fotografije upoznaju njeno drugačije lice", kaže ova utjecajna žena koja je u povodu vjenčanja čestitku dobila čak i od engleske kraljice Elizabete.
BiH kao najbolje očuvana tajna na svijetu
Na pitanje o ciljevima u poslu konzula odgovara: "Želim od naše zajednice napraviti jaku, stabilnu i složnu strukturu, strukturu koja razbija sve barijere, a vjerujte da imamo velike potencijale, samo ih trebamo znati iskoristiti i usmjeriti na pravi put. Također mi je cilj privući što veći broj turista u BiH jer mi zaista imamo šta pokazati. Posjedujemo takve prirodne ljepote, jezera, planine i more, samo nam treba pravi marketing da osvojiti tržište. Moj suprug je našu zemlju nazvao najbolje očuvanom tajnom na svijetu pa zašto da nešto takvo ne iskoristimo? Divimo se hrvatskom moru, a imamo Neum? Privlačnije su nam Alpe od Bjelašnice ili Jahorine? Trebamo svi skupa poraditi na marketingu vlastite zemlje, a ne susjednih nam zemalja".
Đemila je poznata kao radoholičar koji iza sebe ostavlja rezultate. Od stupanja na dužnost krajem januara nije imala nijedan slobodan dan, ali kaže da sve što radi obavlja sa zadovoljstvom i ponosom.
"Moje prve aktivnosti bile su susreti sa diplomatskim korom Australije, zatim sa svim čelnicima bh. zajednice. Bila sam domaćin na festivalu multikulture u Canberi, bavila se reorganizovanjem Škole bosanskog jezika, pomagala Islamskoj zajednici u rješavanju pitanja uknjiženja džamije u zemljišne knjige, učestvovala na samitu azijskih zemalja, susrela se sa premijerom Australije Malcolmom Turnbullom, učestvovala u donatorskom pikniku koji je organizovala Islamska zajednica za pomoć Školi bosanskog jezika... Sve te aktivnosti doprinijele su da se otvaranje počasnog konzulata BiH spomene na sjednici u Parlamentu Novog Južnog Velsa, što nam kao zemlji daje ogroman publicitet jer taj parlament dosad nije spomenuo nijednu zemlju u tom kontekstu", priča nam Gabriel.
Prioritet Škola bosanskog jezika
Ipak ističe da joj je prioritet u radu Škola bosanskog jezika jer, kako kaže, bez znanja jezika gubimo i svoj identitet.
"Ljudi porijeklom iz BiH gaje veliku ljubav prema otadžbini i to prenose na svoju djecu. Interesantno je da veoma mali broj djece ne govori našim jezikom. Taj mali sloj društva kao da se stidi, ali zato ogroman broj djece učestvuje u svim projektima u bh. zajednici, čak su i volonteri i ponosni su na to", priča nam Đemila.
Iako svoj rodni grad ne stiže posjetiti zbog obaveza u Sarajevu i Neumu, sa sugrađanima je i dalje u kontaktu, a nedavno je donirala dresove lokalnom fudbalskom klubu Borac. Priča da je to učinila iz poštovanja prema njenim roditeljima koji su do rata bili vlasnici restorana na stadionu Borca.
"Moji sugrađani, iako rasuti po svijetu, od Amerike, Kanade, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Danske i Švedske su mi velika podrška u radu", navodi uz veliku zahvalnost tim divnim ljudima.
O bh. dijaspori ima samo riječi hvale, posebno o generacijama mladih ljudi koji su uspjeli pokrenuti vlastite biznise, zapošljavaju druge ljude i šalju ogroman novac u našu zemlju. Boli je što ovi ljudi kada nakon svega dođu u BiH ovdje ne budu rado viđeni gosti.
"Vjerujte, Australija nije zemlja snova za naše ljude u poznijim godinama. Ja bih prije rekla da je za njih to zemlja uzdaha. Ti ljudi nisu naučili engleski jezik, žive od socijalne pomoći koja zaista nije dovoljna za život, ali opet nekako uspiju uštedjeti novac za kartu do Bosne i Hercegovine, a kad odu tamo smatraju ih bogatim turistima. Na drugoj strani su mladi ljudi koji su se potpuno integrisali u društvo, doktori, inžinjeri i drugi koji predstavljaju srednji stalež. BiH ne obraća dovoljno pažnje na sve te kapacitete koji se zaista mogu iskoristiti. Ovdje govorim o ljudima sa vlastitim kompanijama koji pripadaju visokom staležu. Ambasadori i konzuli su prepušteni sami sebi pri ostvarivanju kontakata. Oni na taj način pokazuju svoje znanje, umijeće i snalažljivost i dosad su svi ostavili pozitivne tragove, posebno Damir Arnaut i Bakir Sadović", kazala je konzulica Gabriel.
Jakom ekonomijom protiv podjela
Njen suprug i ona su vlasnici nekretnina u Neumu, a nedavno su u našoj zemlji registrovali i kompaniju za IT, nekretnine, turizam i izgradnju objekata. Uvjereni su da je ključ u uvođenju boljih turističkih sadržaja.
"Podjele u BiH će se prevazići jakom ekonomijom jer nas u biznisu ne zanima religija, već zarada", poručuje Đemila.
Ističe i velike razlike između shvatanja napretka u poslu u BiH i Australiji.
"U Australiji se poslovi ne biraju, a kod nas kad ljudi završe fakultet očekuju radno mjesto koje će im političari osigurati. Ovdje sam kreiraš svoje radno mjesto, a dok ne stigneš do pozicije na kojoj želiš raditi obavljaš slabije plaćene poslove, kao što su poslovi čistača i na to si ponosan. E tu je razlika. Mi trebamo mijenjati svoju svijest o ovome, a za ostalo će biti lako", uvjerena je naša sagovornica i kao primjer navodi da se za tri mjeseca koliko je bio otvoren oglas za čistača sa znanjem engleskog jezika u njenom hotelu u Neumu nije javila nijedna osoba.
"Zar to nije čudno? A toliko se kuka na nezaposlenost. Priča se kako se radna mjesta plaćaju, a moja kćerka koja je živjela u Sarajevu aplicirala je za posao u Bihaću i dobila ga, tako da mi ne možete reći da nema posla u BiH", ističe.
Ljubav prema BiH prenijela na djecu i supruga
Đemila je ponosna majka dvoje djece. I dok njena kćerka živi i radi u našoj zemlji, sin je menadžer u banci i živi u Australiji.
"Ja uvijek kažem da sam ja otišla iz Bosne, ali ona iz mene nikad nije i neće. Tu ljubav sam prenijela i na svoju djecu i muža. Muž je toliko zavolio BiH da želi da svaki slobodan trenutak provodimo tamo. Kćerka koja živi u BiH uvijek je sama tražila posao za sebe i ja na to nikad nisam utjecala. Sa djecom pričam samo na našem jeziku, a i poruke koje jedni drugima šaljemo su na bosanskom kako bi vježbali gramatiku. Znati jezik svojih predaka je bogatstvo i prednost, čak i u poslu. Više puta mi se sin pohvalio kako mu je to znanje pomoglo u susretima sa klijentima s naših prostora", priča nam ova inspirativna žena.
Posebno zanimljivo je da i njen suprug Chris počinje učiti bosanski jezik.
"To me raduje. On je sam izrazio želju da uči jezik jer smo okruženi ljudima sa naših prostora i on želi ravnopravno učestvovati u razgovorima", ističe Đemila.
