Iako su mišljenja skupštinskih zastupnika o ovom zakonu oprečna predsjedavajući Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), Šerif Špago smatra da će zakon danas ugledati svjetlo dana, te da će u narednoj sedmici biti usvojen i rebalans budžeta, kojim će se obezbijediti sredstva za realizaciju tog zakona.
"Ono što je najbitnije u zakonu su dvije stavke, to je subvencioniranje najniže neto plate za sve poslovne subjekte koji su odlukama kriznih štabova u proteklom periodu imali zabranu rada. Druga stvar je formiranje fonda, kojim će se subvencionirati kamate za sve poslovne subjekte koji budu u narednom periodu htjeli se zaduživati kreditno od Razvojne banke ili nekih drugih poslovnih banaka, imajući u vidu da će u budžetu biti predviđena sredstva da HNK plaća kamate, a poslovni subjekti koji budu uzimali kredit, samo vraćaju kredit sa određenim grejs periodom i sa određenim rokom vraćanja do tri godine“, kaže Špago.
Ističe da taj sporazum još nije potpisan, ali da su to uvjeti Razvojne banke FBiH. Smatra da subvencioniranje kamata može dugoročno pomoći privrednicima koji budu razvijali svoj biznis. Uštede za ovu namjenu, kako naglašava, postizat će na raznim materijalnim troškovima za nabavku opreme, i slično, ali napominje da brojni predviđeni projekti u ovoj godini neće moći biti realizovani.
"U budžetu je za namjene korona-zakona u početnoj fazi potrebno 8,5 miliona maraka kako bi se mogle ispoštovati obaveze“, ističe Špago.
Premijer Vlade HNK Nevenko Herceg tvrdi da je Zakon dobar, korektan, kvalitetan, sadržajan i primjeren situaciji, te da ima ono što drugi nemaju.
Zakon ima čitav niz kvalitetnih i konkretnih rješenja, od subvencije minimalne neto plaće koja je, kako ističe, predviđena u maksimalnom iznosu. Također, dodaje da su se zakonski morali ograditi jer se još ne zna tačan broj korisnika koji će aplicirati i imati pravo na subvenciju.
"U cijelosti smo preuzeli na sebe taj dio tereta. Isto tako, ne slažem se da zakon treba biti samo stabilizacijski, on mora imati onu dimenziju pomoći, čak smo i duplo povećali poticaje za poljoprivredu. Zakon mora biti i poticajni, mora biti oživljavanja privrede, oslobađanja fiskalnih i parafiskalnih nameta. Zakon predviđa otvaranje nove kreditne linije, što nijedan korona-zakon na nivou Federacije nije predvidio“, ističe Herceg.
Zakon je težak oko 30 miliona KM, od čega se 10 miliona osigurava kroz uštede, a 20 miliona od kreditnih sredstava MMF-a.
Zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK Tomislav Martinović ističe kako se uvijek povlači pitanje je li moglo bolje i više.
"Mislim da u odnosu na fiskalni kapacitet HNK mi u ovom trenutku nismo mogli ponuditi više. Vidjet ćemo kako će se priča primijeniti na terenu“, bio je odmjeren Martinović.
Dodao je kako je važno da je zakon pravičan, na način da obeštećuje one kojima je aktom države bilo onemogućeno raditi, jer ovim zakonom nisu obuhvaćeni oni koji su mogli raditi.
Opozicija smatra da je korona-zakon populistički i čista "prepisivačina" bez provedenih analiza.
Aner Žuljević iz SDP-a ističe da je Zakon preskroman, nepravedan, bez bilo kakve finansijske procjene.
"Mi smatramo da zemlje u okruženju donose rekordne finansijske planove, a mi imamo odluku koja će praktički isfinansirati krizu koju imamo kao rezultat pandemije. S aspekta naše analize uložili smo devet amandmana, jer smatramo da se određene stvari u zakonu moraju popravititi“, kaže Žuljević.
Naglašava kako kriza nije sve sektore pogodila na isti način, pa ne može na jedinstven način biti ni rješavana.
"Mi imamo zakon koji nema nikakve fiskalne procjene, jer nemamo nikakvu analitičku podlogu, kakve su posljedice, nemamo uopšte ni strukturu ljudi koji su ostali bez posla u ovom vremenu da jasno vidimo koje su to grane otpuštale ljude i na koji način bi se trebalo pomnožiti u tom djelu. Tako da ima još određenih segmenata koji se tiču toga da se ne može svima oprostiti koncesija. Imaju hidrocentrale koje rade i nije im pandemija ništa ugrožavala, znači u ovom momentu će se neko bogatiti, a mi ćemo praktično ostajati bez novca da pomognemo socijalnim kategorijama“, kaže Žuljević i dodaje:
"Sad će svi kantoni završiti po istom sistemu da su prepisali oslobađanje od taksi, što je bacanje prašine u oči, jer se radi o finansijskim sredstvima koja se mjere na nivou od 400 do 500 hiljada KM. Dvije plate će se smanjiti političarima, to je čisti populizam. Imate dvije odredbe koje konkretno pomažu, ali nedovoljno“, pojašnjava Žuljević uvjeren da su se odredbe donosile olako i bez provedenih analiza.
Na dnevnom redu sjednice su se i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti i Zakon o izmjenama Zakona o administrativnim taksama s tarifom administrativnih taksi HNK.
