Kovač: BBC-jev dokumentarac o džihadizmu u BiH je pokušaj pranja savjesti Zapada
Kovač, koji se bavi praćenjem i analizom političkih procesa u regiji Bliskog istoka i Balkana, smatra da je u ovom historijskom momentu predstavljanje stvari na način na koji je to uradio BBC u svom dokumentarcu krajnje neodgovorno i kako ne predstavlja činjenično stanje s obzirom na to da za vrijeme agresije na BiH nije postajala ni Al Kaida, a kamoli IDIL.
"Mislim da je ovo pokušaj da se kroz retrovizor i iz ove vremenske distance, kao i sa ovim političkim i geopolitičkim okolnostima stvori projekcija na devedesete godine kada nije bilo ni 11. septembra, a ni Al Kaide", rekao je Kovač.
On je kazao da stavljanje u fokus BiH u ovom kontekstu i na ovakav način neće koristiti ni dolaženju do odgovora o IDIL-u i da predstavlja krajnje skretanje stvari sa pravih adresa.
"IDIL je ponajviše rezultat jedne nepromišljene i katastrofalne intervencije na Bliskom istoku, odnosno općenito samog međunarodnog intervencionizma u tom regionu koji nije uzimao u razmatranja oblike i strukture tih društava. Sada imamo potpuno urušavanje tih društava i pojavu mutantnih struktura. Možemo očekivati da će te strukture na Bliskom istoku biti još mutantnije i strahovitije sa odvratnijim načinima postizanja svojih političkih ciljeva", rekao je Kovač.
Što se tiče BBC-jevog dokumentarca, Kovač se pita da li je to samo pokušaj pranja savjesti Zapada za situaciju u kojoj se trenutno nalazimo.
U BiH jeste bilo stranih boraca, ali upitno je kako su došli u našu državu
"BiH je bila međunarodno priznata država. Bio joj je uveden embargo na uvoz naoružanja i nelogično je da je u toku agresije imala kontrolu nad granicima. Mi nismo imali kontrolu nad granicama i niko ne može optuživati BiH i bosanske muslimane za to jer kontrolu nad bh. granicama imali su drugi", kazao je Kovač.
On je istakao kako u BiH jeste bilo stranih boraca koji su dolazili zbog ideala islamu, a koji se odnosi na to da se islamskoj zajednici generalno mora pomoći.
"Ko je došao, kako su došli, kojim putem, na koji način su slobodno prošli i ko ih je dovezao u BiH? To su pitanja koja ne bi trebala biti postavljana bosanskim muslimanima i zvaničnoj Vladi RBiH koja se borila da preživi i opstane. Nije moralno sada to prišivati bosanskim muslimanima", rekao je Kovač.
Kovač je ponovio da je činjenica da u BiH jesu dolazili strani borci, ali da se njihov dolazak pokušava iz sadašnje perspektive prikačiti bosanskim muslimana kao krivica da bi se time izjednačila zločinačka uloga srpskih i hrvatskih agresorskih jedinica.
"Bošnjaci su časno i čestito vodili borbu za opstanak. U BiH su dolazili u cijelim brigadama i dobrovoljci iz Rusije, Rumunije i Grčke. Čak su vođe Zlatne zore, grčke ekstremističke organizacije, bili učesnici u genocidu u Srebrenici", kazao je Mirnes Kovač.
On je rekao kako devedesetih godina nije uopšte bio u ovolikoj mjeri zastupljen globalni terorizam s obzirom da se tada moglo govoriti samo o određenim incidentima situacijama.
"Vraćati se u to vrijeme i stavljati u fokus BiH krajnje je neodgovorno. Taj čovjek koji to tvrdi je dvostruki ili trostruki špijun. Bog zna koliko su njegova svjedočanstva relevantna jer su u njegovom ranijem intervju na BBC-u britanske obavještajne službe odbile da ga identifikuju i potvrde da su radile išta s njim", istakao je Kovač.
Radikalni džihadisti smatraju da su bosanski muslimani nevjernici
Kovač je dodao da je prije dolaska pape Franje u Sarajevo pušten video u kojem radikalni ekstremisti markiraju BiH kao državu i Bošnjake kao narod koji su izdali njihovu ponudu.
"Radikalni dižihadisti tvrde da su bosanski muslimani nevjernici kao i svi oni koji su odabrali sekularnu državu sa demokratskim uređenjem. To nije slučaj samo sa BiH i njenim društvom nego sa svim zemljama svijeta", rekao je Kovač.
On je kazao kako su prije sukoba u BiH postojali sukobi daleko većih problema na globalnoj muslimanskoj sceni.
"BiH je bila jedna od tačaka koja je privukla pažnju muslimanskog svijeta i hvala bogu da se sve tako desilo. Da se slučaj BiH ostavio danas ne bi mogli govoriti o opstanku bošnjačkog stanovništva jer je njima bilo namijenjeno genocidno uništenje, prema dokumentima koji se prezentovani na sudovima za ratne zločine", rekao je Kovač.
Kovač smatra da naše društvo nije dovoljno svjesno opasnosti od terorizma, ne samo u BiH nego u cijelom svijetu.
"Problem je kada stvari napušemo i okrenemo u pogrešnom smjeru. Problem je ako terorizam koristimo za političke svrhe kao što je progon i diskriminacija povratnika, umjesto da mu pristupimo ozbiljno. Mnogo razvijenije države od BiH, kao što su SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka imaju probleme daleko veće nego mi", kazao je Kovač.
Protiv terorizma se mora boriti cijelo društvo, a ne samo jedna vjerska zajednica
Dodao je kako BiH do sada nije imala većih problema s terorizmom kao što je imao naprimjer Tunis.
"Priča i razgovor o terorizmu se ne smije okretati samo u smislu IDIL-a i automatski se vezivati za islamsku zajednicu. Terorizam ne može riješiti samo jedna vjerska zajednica niti jedan sektor, nego cijelo društvo počev od odgoja, obrazovanja, medija i civilnog sektora", smatra Kovač.
Na kraju je zaključio da se terorizam ne može predvidjeti čemu najbolje svjedoči i činjenica da su se teroristički napadi dogodili na različitim lokacijama kao što su fabrika u Francuskoj, ljetovalište u Tunisu i džamija u Kuvajtu.
"Nisu samo represivne mjere način borbe protiv terorizma. Represija sama ne može riješiti problem terorizma jer društvo mora osmisliti razne programe kojima će se ukazivati na opasnosti te ideologije. Danas imamo fenomen aktivnosti terorističkih organizacija na društvenim mrežama zato mladi ljudi moraju imati programe edukcije da bi mogli prepoznati kada se pojavljuje neko ili neki sadržaj koji ih pokušava vrbovati", zaključio je Kovač.
