Kovačević: Dodatna pitanja EU će zadati nove probleme vlastima BiH
Dodatnih pitanja je 655, odnosno 20 posto od ukupnog fonda pitanja koja smo dobili u prvobitnom Upitniku u decembru 2016. godine.
Kocijančić je navela kako Evropska komisija odgovore očekuje u što skorijem roku, ali da je naglasak na kvalitetu, a ne toliko na brzini dostavljanja odgovora.
No, za razliku od broja pitanja, koji nije toliko sporan, uzimajući u obzir da su zemlje u okruženju također morale dodatno odgovoriti na stotine novih pitanja, bode u oči to da Evropska komisija traži dodatna pojašnjenja teških pojmova u vezi s kojim političke elite godinama lome koplja.
Tako naprimjer Evropska komisija očekuje odgovor na pitanje koja je pravna osnova za princip "konstitutivnih naroda" i kako se ona odnosi na princip jednakosti svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost kako je predviđeno u pravnoj stečevini EU.
Individualna ili kolektivna prava
Slaven Kovačević za Klix.ba ističe kako je očigledno da društveno-politički sistem u BiH, koji je ustanovljen okvirnim mirovnim sporazumom iz Dejtona, nije na liniji evropskih pricipa i standarda, odnosno ne ispunjava elemente iz evropske pravne stečevine.
"Ovdje imamo nekoliko političkih opcija koje zagovaraju ili Dejton ili usklađivanje Dejtona s evropskim principima, ali s ovakvim Ustavom od EU ne možemo dobiti status kandidata, a posebno ne ispregovarati svih 35 pregovaračkih poglavlja. Jedan od temelja EU je jednakost svih građana na individualnom nivou. Evropa ne priznaje kolektivna prava onako kako to vide određene političke elite u BiH. Evropa vidi prevashodno zaštitu invidualnih građanskih prava, a onda iz toga možete dosegnuti zaštitu i kolektivnih prava. A kod nas je obrnuta stvar i poziva se na nešto što nigdje na svijetu ne postoji, a to je načelo konstitutivnosti koje treba da bude iznad građanskih prava, jer se neko pribojava do to vodi do građanske, odnosno unitarne države, a to su sve netačne stvari", tvrdi Kovačević.
Dokument Evropskog vijeća
On je naglasio da Ustavom BiH nigdje nije utvrđeno da konstituentnost daje bilo kakvu prednost u odnosu na zaštitu osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda iz čega se izvodi zaštita individualnih građanskih prava.
Podsjetio je i na dokument koji je Evropsko vijeće dalo u oktobru 2017. godine, a tu se kaže da BiH mora osigurati takav sistem koji će garantirati sva prava i slobode te jednakost građana na individualnom nivou i da se vlasti BiH pozivaju da ne donose bilo kakve zakone koji će otežati provođenje presuda u slučaju "Sejdić-Finci" i drugima.
Također, ostaje da se vidi i kako i u kojem roku će bh. vlasti odgovoriti na pitanje da li postoje ustavne odredbe koje bi mogle spriječiti usklađivanje Bosne i Hercegovine s evropskim standardima i zahtijevati izmjenu Ustava.
"Imamo Mehanizam koordinacije u kojem učestvuje više od 1.000 osoba od općina do državnog nivoa, a gdje svi imaju prava veta i svi imaju percepciju da kroz zaštitu konstituentnosti žele dosegnuti nivo zaštite njima željenih prava, što ne odgovora EU stečevini. Moja je procjena da je ovaj mehanzim koordinacije nefikasan jer ne može odgovoriti na zadati rok“, cijeni Kovačević.
