Neozbiljan trend
47

Kovačević: Lažne dojave o bombama mogu biti skretanje pažnje sa činjenja stvarnih krivičnih djela

Piše: A. B.
Goran Kovačević (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Goran Kovačević (Foto: Arhiv/Klix.ba)
U protekle dvije sedmice prijavljeno je blizu 20 lažnih dojava o bombama u srednjim školama na području Kantona Sarajevo. Goran Kovačević, profesor s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, u razgovoru za Klix.ba je rekao da ovakvi postupci mogu biti način skretanja pažnje organa sigurnosti sa stvarnih problema i "pomoći" pri izvršavanju drugih kriminalnih radnji.

Kovačević je naveo kako su policijski službenici obavezni izaći na teren prilikom svake dojave o postojanju eksplozivne naprave sve dok se ne utvrdi da je ona lažna. Dodao je da cilj lažnih dojava može biti pomjeranje fokusa rada policijskih organa s redovnih poslova kako bi se određeno krivično djelo izvršilo na drugom mjestu.

"Kada se dojavi da je bomba na Baščaršiji u Sarajevu, navodim primjer, svi znamo da će se većina organa sigurnosti, policije locirati tamo da izvrše uviđaj i KDZ pregled, dok će drugi dijelovi grada ostati nepokriveni i tako ostaje otvoren prostor za eventualnog lažnog prijavitelja da se bavi kriminalom koji mu je osnovni cilj", rekao je Kovačević.

Osim toga, dojave mogu biti i razlog odgađanja određenih događaja, pogotovo ako je riječ o školama i sudovima.

"U specifičnim slučajevima škola, suda i drugih mjesta gdje su do sada postojale dojave o postojanju eksplozivne naprave, policija konkretno i zainteresirani drugi organi mogu suziti izbor ljudi na koje se sumnja i koji imaju direktne veze s tim lažnim dojavama. Ti ljudi su spremni da se u tom trenutku nešto ne održi, bilo da je riječ u ovom slučaju određenog kontrolnog testa ili neki dan kada je bila dojava u Sudu možda se htjelo odgoditi neko suđenje. I da je riječ o djeci koja to rade bitno je da se oni identifikuju pa neka se roditelji kazne, jer moraju znati da im se time djeca bave", kazao je sagovornik.

Kovačević je naveo kako postoje jednostavne metode pronalaska počinilaca, međutim, da je policijskim službenicima u našoj državi neophodno osigurati više resursa i unaprijediti tehnologiju koja će im koristiti u tom procesu.

"Treba se osavremeniti sistem komunikacija kao i njihov nadzor kako bi se efikasno i brzo uhvatili ljudi koji to lažno rade te raditi na obučavanju policije. Prema mom mišljenju policiji bi trebalo biti dozvoljeno da snimaju razgovore, ne da ih zloupotrebljavaju, nego zašto bi neko putem javne komunikacije koju svi plaćamo naručivao krivična djela negdje. A privatne stvari koje ljudi iznose u telefonskim razgovorima policijske službenike ne zanimaju. To nije zadiranje u privatnost, jer na kraju ljudi koriste državne operatere za komunikacije", pojasnio je Kovačević.

Istakao je kako u našoj državi generalno vlada negativan stav građana prema policijskim službenicima i da se uvijek smatra da ništa ne rade. Međutim, naglasio je kako ne treba zbijati šale na njihov račun i pustiti ih da obavljaju svoj posao.

Kovačević se osvrnuo i na konkretan slučaj identificiranja počinilaca zbog lažnih dojava o bombama i naveo kako policija ne smije u javnost iznositi previše detalja sve dok ne budu sigurni o kojim osobama je tačno riječ.

"Dakle, dojava o eksplozivnom sredstvu je nebitna, ali je lažno prijavljivanje krivično djelo isto kao što je i postavljanje eksplozivne naprave. Dakle, policija uvijek mora reagovati, ali građani, pa i djeca, moraju biti svjesni da mi svi plaćamo te njihove reakcije koje su uzaludne. To znači da društvo troši resurse bez ikakve potrebe. O cijenama KDZ pregleda nećemo govoriti jer je riječ trenutno o vanrednim situacijama, ali ako ništa platit će se gorivo i ostali resursi koje policija koristi, a to ništa ne pada s neba, već se nadoknađuje iz budžeta", naveo je Kovačević.

Za kraj razgovora, sagovornik je rekao da je veoma bitno adekvatno kazniti ovakve počinioce te da postoji nekoliko načina.

"Ako je riječ o maloljetnicima onda se preporučuje neka vrsta društveno korisnog rada gdje će zajednica imati priliku da vidi tu osobu, da se ona postidi, jer u tim godinama dovoljna je i osuda. Međutim, ukoliko je riječ o serijskim prekršiteljima koji imaju određenu agendu da to rade, kao što su anarhistički pokreti, onda takve ljude treba sankcionisati i zatvorskom kaznom bez obzira na to što su maloljetnici. Imate i Institut maloljetničkog zatvora. Naravno, za punoljetne osobe zatvor ili visoka novčana kazna", zaključio je Kovačević.