Optimistične najave
56

Kožljak o rezoluciji o Srebrenici: Diplomatska borba bit će nastavljena i intenzivnije nego do sada

FENA/Klix.ba
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Diplomatska borba urodila je plodom, izjavio je Alija Kožljak, šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, povodom zakazivanja sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, na kojoj će biti razmatrana rezolucija o genocidu u Srebrenici..
Istakao je kako je tokom sastanka s predsjedavajućim GSUN-a Dannisom Francisom argumentovano zašto do te sjednice treba doći i zašto rezolucija o međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici treba usvojiti.

To je bio drugi susret Bećirovića s predsjednikom Generalne skupštine UN-a u posljednjih mjesec, a predsjedavajući Predsjedništva BiH podsjetio je da su pravosnažnim presudama najviših sudova UN-a, uključujući Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju, nedvosmisleno potvrđene stravične činjenice genocida nad Bošnjacima u UN-ovoj sigurnoj zoni Srebrenica.

"Rezolucija ima historijsku važnost, jer međunarodna zajednica na ovaj način šalje jasnu poruku da se ne miri s nasiljem u svijetu, genocidom i ideologijom negiranja genocida", kazao je tom prilikom Bećirović.

Osim sa Francisom, Bećirović je u New Yorku održao niz sastanaka s ambasadorima zemalja članica UN-a. Prvi sastanci nisu bili obećavajući, uglavnom zbog propagande Rusije i Srbije, ali Kožljak ističe da je sada situacija potpuno drugačija i da vjeruje kako će rezolucija biti usvojena.

Diplomatska borba će, kako najavljuje, biti nastavljena, možda i intenzivnija nego do sada.

"Poruke predstavnika država su dosta povoljnije i mislim da će rezolucija biti usvojena 23. maja, dan nakon godišnjice prijema BiH kao nezavisne države u članstvo UN-a", kazao je Kožljak.

Predsjedavajući Bećirović danas će se obratiti i na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Kako je najavljeno, rezolucija o Srebrenici bit će tema na sjednici Generalne skupštine UN-a 23. maja i to u okviru diskusija pod nazivom "Kultura mira".

Rezoluciju kosponzorišu brojne zemlje, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvaniju, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države te Vanuatu.