Na području Krajine postoji nekoliko biciklističkih klubova, što pokazuje da su stanovnici prepoznali prednosti koje biciklizam donosi, ali najveću prepreku u korištenju bicikla predstavlja nedostatak infrastrukture. Biciklisti su ugroženi jer voze saobraćajnicama kojima se kreću vozila ili trotoarom gdje osim sebe ugrožavaju i pješake te krše zakon, navodi se u studiji.
Bihać jedini ima dio infrastrukture
Istaknuto je kako trenutno jedino Bihać posjeduje određene elemente biciklističke infrastrukture, jer ima dvije lokacije za parkiranje bicikala, ali da USK ima izuzetan potencijal za razvoj biciklizma na najvišem nivou, posebno zbog terena koji je ravan ili blago brdovit, koji omogućava povezivanje svih većih općina i gradova.
S druge strane, unutrašnjost gradskih jezgri u USK je izuzetno nepovoljna za izgradnju posebnih biciklističkih staza, jer nema dovoljno prostora za proširenje saobraćajnica koje su ograničene okolnim zgradama i kućama.
"Bilo kakva izgradnja biciklističkih staza na ovakvim potezima zahtijevala bi visoke i neopravdane troškove otkupa privatnog zemljišta te rušenje postojećih objekata. U nekim slučajevima izvršena je rekonstrukcija trotoara i pješačkih zona ukrasnim podlogama čije bi preuređenje za potrebe izgradnje biciklističkih staza dovelo do značajnih dodatnih troškova", navodi se u studiji.
Biciklistička staza na postojećoj cesti
Neka od jednostavnijih rješenja su označavanje saobraćajnica unutar gradske jezgre, gdje ne postoji mogućnost proširenja saobraćajnice, a koje biciklisti najčešće koriste uz adekvatnu signalizaciju. U drugim dijelovima gradova potrebno je ukloniti prepreke poput drveća, pomjeriti stubove rasvjete ili električne energije, autobuskih stajališta i slično.
Za Bihać je predloženo da na području oko mosta na Uni "Alija Izetbegović" bude postavljena horizontalna i vertikalna signalizacija za bicikliste, koja bi upozorila vozače na pojačano prisustvo biciklista na cesti, te na dijelovima pješačkih zona i trotoara, kako bi se mogli kretati i biciklisti i pješaci.
Kada je riječ o drugim dijelovima grada i prigradskim naseljima, postoji mogućnost izgradnje biciklističke staze na cestama koje vode prema Ozimicama, Sarajevu i Cazinu, gdje nema trotoara s obje strane.
U Bosanskoj Krupi je moguće izgraditi stazu duž magistralnog puta M-14 koji vodi do većine značajnih objekata u tom mjestu.
Biciklistička staza u Bosanskom Petrovcu trebala bi pratiti put M14.2 oko kojeg se nalaze ključni objekti. Staza bi bila izgrađena izvan kolne trake na trotoaru širine 160 centimetara te na jednom dijelu trotoara u centru grada.
U Bužimu je zbog gusto izgrađenih objekata jedino moguće označiti cestu signalizacijom, kao i u Cazinu, Ključu i Velikoj Kladuši.
U Sanskom Mostu postoji mogućnost označavanja biciklističkih staza na cestama i trotoarima u nekim dijelovima grada, a unutar samih naselja na lokalnim cestama moguće je odrediti i biciklističke staze koje će služiti i za rekreaciju.
Ulaganje i u rekreativni biciklizam
Osim korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, studija predviđa i razvoj rekreativnog biciklizma. Ističe se kako je potrebno nastaviti razvijanje i unapređenje staza na području Nacionalnog parka Una.
"Staze bi posjetiocima trebale pružati kompletan doživljaj parka uz praćenje vodotoka rijeke Une, jer su bogate šumskim predjelima. Prilikom izvođenja radova na izgradnji dodatnih staza potrebno je obratiti pažnju da staza bude u vidu prirodnog terena, jer je koriste i planinari i šetači", navodi se u studiji.
Prva faza projekta bila bi postavljanje signalizacije, druga izgradnja biciklističke infrastrukture koja treba biti usklađena s planovima o rekonstrukcijama saobraćajnica na području USK i treća povezivanje gradova/općina USK biciklističkim stazama.
Prema prijedlogu studije, za finansiranje su primarno odgovorni administrativni nivoi i institucije koji su nadležni za upravljanje cestama (od općina do nivoa FBiH) te koordinacija između općina, gradova i resornih ministarstava. U planu trebaju učestvovati i biciklistički klubovi s područja ovog kantona. Također, u projekte se mogu uključiti i organizacije koje finansiraju programe za poboljšanje transportne infrastrukture, mobilnosti i zaštite okoline, kao što su: Fond za zaštitu okoliša FBiH, UNDP, USAID, Delegacije evropske komisije u BiH, GIZ, DFID, EBRD, Svjetska banka i UNEP.
