Još uvijek je neizvjesno da li će rezultati popisa stanovništva biti objavljeni u zakonski predviđenom roku do 01. jula 2016. godine, jer direktor Agencije za statistiku BiH Velimir Jukić ne želi potpisati metodologiju o objavi rezultata popisa, čime bi se konačno definisalo ko su rezidentni stanovnici i koji će ući u konačni zbir popisanog stanovništva.
Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, kao i brojni zvaničnici Evropske unije pozivaju na konačno objavljivanje rezultata popisa, kako bi BiH mogla nastaviti svoj evropski put.
Osmanović i Zvizdić smatraju da punu odgovornost snosi Jukić, jer on ima nadležnost da potpiše predloženu metodologiju, koja je usaglašena uz pomoć IMO tima.
S druge strane Jukić traži produženje roka za objavu rezultata popisa, kako bi se postigao dogovor o spornim pitanjima.
Emir Kremić, direktor Federalnog zavoda za statistiku smatra da je sve jasno, te da Jukić samo treba potpisati metodologiju. Pismo koje je uputio Jukiću prenosimo u cjelosti.
"Koristim ovu priliku da vas još jednom pozovem da utvrdite Jedinstveni program obrade podatka Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013.godine.
Kao što vam je poznato, dana 11.05.2016.godine održana je sjednica Centralnog popisnog biroa na kojoj je ponovo razmatran Jedinstveni program obrade podataka koji je usklađen sa preporukama IMO tima.
Iako na održanom sastanku nije došlo do približavanja stavova ni po jednom od neusaglašenih pitanja, Centralni popisni biro je jednoglasno zaključio da je izvršio svoju zakonsku obavezu koja je propisana članom 24.stav (2) tačka f) Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013.godine i razmotrio prijedlog Jedinstvenog programa, a čemu u prilog govore i zapisnici sa ranijih sjednica, prije svega zapisnici sa 45. i 46. sjednice.
Centralni popisni biro je također jednoglasno zaključio da ovo tijelo nije nadležno da utvrdi Jedinstveni program obrade podataka, te da je prema članu 20. stav (1) tačka c) Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nadležna da utvrdi predmetnu metodologiju.
S obzirom da je direktor Agencije za statistiku BiH na 47. sjednici Centralnog popisnog biroa izrazio sumnju u zakonsku nadležnost Agencije da utvrdi Jedinstveni program obrade, želimo istaći kako je član 20. stav (1) tačka c) Zakona nedvosmislen po pitanju propisivanja utvrđivanja Jedinstvenog programa obrade podataka u nadležnost Agencije za statistiku BiH.
Posebno želimo istaći da je članom 9.Zakona o statistici Bosne i Hercegovine određeno da direktor Agencijeza statistiku BiH ima ovlaštenje da upravlja navedenom upravnom organizacijom kao i da samostalno donosi odluke. Tako da su neosnovani navodi da je direktoru potrebna saglasnost zamjenika direktora da bi mogao donijeti konačnu odluku.
Prednju nadležnost podržava i sistem uprave na nivou Bosne i Hercegovine, pa tako i Zakon o upravi Bosne i Hercegovine u članu 1.navodi da se ovim Zakonom uređuje organizacija Uprave BiH u vezi položaja, uloge, ovlaštenja i obaveza organa uprave i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad tih organa u vršenju poslova uprave.
Članom16. istog zakona je navedeno 'da rukovodilac organa uprave donosi propise u cilju izvršavanja zakona ili drugog propisa kada je Zakonom ili drugim propisom ovlašten'. Upravo Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine daje ovlaštenje direktoru Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine da utvrdi i donese Jedinstvenu metodologiju popisa stanovništva, tako da je pravno nesporno da direktor Agencije za statistiku BiH ima takvu nadležnost, odnosno ovlaštenje utvrđeno u navedenom zakonu.
Zakonsko ovlaštenje prati i član 16. Zakona o upravi BiH i član 9. Zakona o statistici Bosne i Hercegovine. Članom 61. Zakona o upravi BiH reguliše se predstavljanje i rukovođenje organom uprave i navodi da rukovodilac (koji pravni pojam podrazumijeva i direktora) predstavlja organ uprave, organizuje i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova, donosi propise i izdaje druge akte, kao i preduzima druge mjere iz nadležnosti organa uprave, te odlučuje u skladu sa Zakonom i pravima, obavezama i odgovornostima službenika i zaposlenika u vršenju službe.
Ove nadležnosti rukovodioca su inkorporirane u članu 9.Zakona o statistici BiH koji nedvosmisleno ukazuje da Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovine rukovodi, odlučuje i preduzima sve druge radnje samo direktor.
Član 62.Zakona o upravi BiH ukazuje 'da rukovodioca može zamijeniti njegov zamjenik samo kada on nije u mogućnost iobavljati svoja ovlaštenja i obaveze date zakonom', tako i član 9.Zakona o statistici BiH ukazuje 'da direktora može zamijeniti samo jedan od zamjenika direktora kada je direktor spriječen da obavlja svoju funkciju', što direktor mora pismeno navesti da je spriječen da obavlja svojufunkciju.
Prema tome, zamjenici direktora kada funkciju rukovodioca obavlja direktor, nemaju ovlaštenja direktora utvrđena zakonom, tako da zamjenici direktora nisu ovlašteni da preduzimaju radnje odlučivanja, upravljanja i direktnog predstavljanja organa, što je nadležnost samo direktora.
Zbog toga je rukovodilac tj. direktor u vršenju zakonskih ovlaštenja inokosni organ koji samostalno rukovodi organom uprave ili upravne organizacije i zato je direktor odgovoran za vršenje dužnosti i rad organa kojim rukovodi.
Prema tome utvrđivanje Jedinstvenog programa obrade podataka i donošenje odluke je u isključivoj nadležnosti direktora i zamjenici direktora nemaju takva ovlaštenja shodno zakonu što znači da zamjenici direktora ne mogu donositi odluke. Samo kada bi direktor bio spriječen da obavlja funkciju i kada bi o tome pismeno obavijestio Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i svoja ovlaštenja prenio na jednog od zamjenika direktora, samo tada bi zamjenik direktora kao supstituent direktora mogao donositi odluke, a takve pravne situacije nema u konkretnom slučaju.
Prednje navode potvrđuje i član 17.Zakona o ministarstvima i drugim organima BiH koji navodi da je Agencija za statistiku BiH samostalna upravna organizacija, što ukazuje da Agencijo upravlja i rukovodi direktor kao samostalni rukovodilac,kako to potvrđuje i član 21.istog zakona.
Iz navedenog nedvosmisleno proizlazi da je direktor rukovodilac organa uprave i da je zakon sva ovlaštenja i preduzimanje drugih radnji odlučivanja ili mjera dao direktoru organa uprave. To sve govori da su neosnovane i suprotne zakonu izjave da menadžment Agencije za statistiku BiH nije saglasan ili jedinstven, jer je zakon dao samoovlaštenje direktoru da odlučuje, a ne zamjenicima i da je to zakonodavac želio tada bi izvornim zakonom ili propisom odredio kolektivno tijelo za upravljanje određenim organom (npr. PredsjedništvoBiH).
Ove nadležnostisu potvrđene i činjenicom da je direktor Agencije za statistiku BiH propisao Metodologiju za pripremu, organiziranje i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013.godine koja je objavljena u 'Službenom glasniku BiH', broj: 67/13 od 27.08.2013.godine, kao i Metodologiju za uvođenje i vođenje jedistvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica iako nije imao saglasnost entitetskih zavoda, ni Centralnog popisnog biroa.
Analogno utvrđivanju Metodologije za pripremu, organiziranje i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013.godine, Agencija za statistiku BiH je nadležna da utvrdi i Jedinstveni program obrade podataka, za što joj takođe nije potrebna saglasnost entitetskih zavoda za statistiku, niti Centralnog popisnog biroa.
Također želimo ukazati i na to da je prijedlog direktora Agencije za statistiku BiH koji je iznesen na 46. sjednici Centralnog popisnog biroa da se za određeni broj popisnica (cca 121.000) ne obrađuju za tri pitanja koja se odnose na etničku pripadnost, vjeroispovijest i jezik i da se ovi odgovori sa ovih popisnica preprave i dobiju status "nepoznato" u potpunosti u suprotnosti sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013.godine.
Pored nepotrebnog i neosnovanog odugovlačenja sa utvrđivanjem Jedinstvenog programa obrade podataka, koje doprinosi jedino narušavanju, ionako poljuljanog kredibiliteta statističkih institucija, Agencija za statistiku BiH predlaganjem izmjena Zakona o popisu koje se odnose na pomjeranje roka za objavu podataka Popisa nastoji da ozakoni dosadašnje nezakonito postupanje u pogledu neispunjavanja jasno utvrđenih zakonskih nadležnosti.
Prijedlog izmjene zakona radi pomjeranja roka za objavu podataka predstavlja narušavanje principa zakonitosti, a posebno principa konačnosti kao jednog od najvažnijih principa upravnog prava sa kojim se označava završetak jedne radnje odnosno jednog pravnog procesa.
Prolongiranje zakonskog roka objave podataka popisa bi značilo direktno kršenje navedenog principa koji vodi u proizvoljnost, vremensku neodređenost i aribitrarnost, što bi omogućilo stvaranje prakse da se traži produženje zakonskih rokova zbog propuštanja postupanja prema zakonom utvrđenim rokovima.
Zbog navedenog bi i princip tačnosti bio ugrožen što bi dovelo do potpunog urušavanja entitetskih zavoda i nemogućnosti njihovog rada iz razloga što se provođenje anketnih istraživanja temelji na "neažurnim podacima", a novo ažuriranje okvira uzorka, ukoliko se ne bi koristila postojeća baza Popisa, zahtjevalo bi značajna budžetska izdvajanja vlada na svim nivoima vlasti, koja bi bilo teško obezbijediti zbog postojeće finansijske situacije.
Prijedlog za prolongiranje roka objave podataka može biti prihvatljiv samo pod uslovom da direktor Agencije za statistiku BiH prije toga utvrdi Jedinstveni program obrade podataka koji je usklađen sa IMO preporukama i da isti bude objavljen u Službenom glasniku BiH, jer bez ispunjavanja navedenog preduslova ne postoji nikakvo opravdanje za pomjeranje roka.
Prema tome ovo sve ukazuje na neosnovanost navoda direktora da mu je potreban novi vremenski rok rad iusaglašavanja i donošenja odluke zbog toga što prednji zakonski propisi upravo ukazuju samo na odgovornost direktora i na zakonska ovlaštenja i odlučivanje koje ima samo direktor. Tako da prednje izjave predstavljaju samo zbunjivanje građana, javnosti i pokušaj izbjegavanja donošenja odluke na koju je ovlašten po zakonu.
Uzimajući u obzir naprijed navedeno, ranije upućene dopise Federalnog zavoda za statistiku, kao i da osnovni principi upravnog prava, upravne zakonitosti i propisa koji regulišu rad organa uprave, upravnih organizacija i koja regulišu status i ovlaštenja rukovodica direktora nedvosmisleno i jasno ukazuju na neodgovorno ponašanje direktora Agencije za statistiku BiH od decembra 2015 do maja 2016. godine, pozivamo direktora Agencije za statistiku BiH da već danas utvrdi metodologiju usklađenu sa preporukama IMO tima, a ne da neosnovano i nezakonito zbunjuje javnost, Vijeće ministara i predstavnike međunarodne zajednice.
Uzimajući u obzir neupitnu podršku Evropske komisije Bosni i Hercegovini na putu ka evropskim integracijama, očekujemo njeno aktivno uključivanje i ukazivanje na potrebu postupanja Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i shodno tome utvrđivanje Jedinstvenog programa obrade podataka, a s obzirom da smo mišljenja da neutralan stav neće doprinijeti rješavanju ovog problema", navodi se u pismu upućenom direktoru Agencije za statistiku BiH Velimiru Jukiću.
