Projektom je obuhvaćeno više oblasti statistike čiji je krajnji cilj nastavak procesa harmonizacije statistike s evropskim metodologijama.
Bitno je naglasiti da je ovaj proces usklađivanja kontinuiran proces kad je u pitanju statistika, jer se i same evropske metodologije i regulative kontinuirano mijenjaju.
Ovu informaciju za Fenu potvrdio je direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić.
"Međutim, pored metodoloških bitne su i suštinske promjene jer imamo odluku visokog predstavnika iz 2002. godine Paddyja Ashdowna kojom je propisano, a što do sada nije ispunjeno, da statističke institucije trebaju započeti procese spajanja tako da sve budu pod jednim krovom, a kao što je urađeno s Upravom za indirektno oporezivanje BiH i Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH (OSA). Očekujem da će Evropska unija u duhu onoga što jeste Evropa pomoći nam u poštivanju presuda i odluka Ustavnog suda BiH, kako bismo se za dobrobit svih naših građana, poreznih obveznika i investitora što prije harmonizirali u jedan statistički sistem, tako da u BiH svi podaci mogu biti na jednostavan način prikupljeni, obrađeni i distruibuirani", pojasnio je Kremić.
Po njegovim riječima, da bi se izvršila suštinska implementacija Odluke visokog predstavnika, danas u statistici ne bi postojali problemi s kojima se suočavaju.
"Da je ova Odluka ranije implementirana imali bismo i nacionalni i regionalni bruto domaći proizvod (BDP), jedinstvene metodologije, ne bi trošili vrijeme oko dogovaranja procesa za implementaciju popisa stanovništva ili dolazećeg popisa poljoprivrede i mnogih drugih problema s kojima se susrećemo i s kojima smo se susretali. Od Delegacije Evropske unije u BiH, u ovome procesu očekujem da se s nama uhvate u koštac i da rade na suštinskim promjenama. Prošle sedmice imali smo sastanak u vezi s projektom reforme i čini mi se da se ide linijom manjeg otpora. U cilju potrebe rješavanja, smatram da i Vijeće za implementaciju mira (PIC) koje je s tadašnjim visokim predstavnikom Ashdownom donijelo Zakon o statistici BiH, treba biti upoznato s tim da tačke odluke visokog predstavnika nisu implementirane. A da su one bitne, Ustavni Sud BiH je potvrdio u svojoj odluci koja se odnosi na Zakon o statistici BiH. Dakle suštinske promjene su neophodne statistici", kazao je Kremić.
Pojašnjavajući šta je Federalni zavod za statistiku uradio u 2017. godini, Kremić nam je kazao da je ova institucija od planiranih 255 statističkih istraživanja i aktivnosti bila nosilac 217 istraživanja i aktivnosti.
Zavod je u prošloj godini, po riječima Kremića, ispunio i svoju zakonsku obavezu te je objavljeno Saopćenje o metodologijama za provođenje statističkih istraživanja, tako da sva istraživanja, imaju metodološko pokriće čime je napravljen korak ka transparentnosti i otvaranju Zavoda prema svim vanjskim korisnicima tako da mogu da imaju povjerenja u podatke koje objavljuje Zavod.
Ukupna učinkovitost Zavoda realizirana je 98 posto.
"Javno su publikovane metodologije kako se dolazi do agregiranih podataka, kao i upitnici i metodologije na osnovu kojih se prikupljaju podaci iz oblasti turizma, industrije, građevinarstva, BDP-a, stanja kriminaliteta, voda i svih drugih statističkih oblasti. Kada sam došao na čelo institucije krajem 2015. godine u primopredaji sam preuzeo oko sedam pravilnika, i pet ili šest metodologija. No, mi smo htjeli da ispoštujemo Zakon o statistici čiji član 14. nalaže da se jedinstveni statistički standardi, klasifikacije, nomenklature i jedinstvene metodologije za provođenje statističkih istraživanja objavljuju u Službenim novinama Federacije BiH, te smo objavili metodologije, a izradili smo i preko 43 interna pravilnika koji regulišu sve segmente rada Zavoda. Na taj način smo postali javni i transparentni na način kako to Statistički ured Evropske zajednice (EUROSTAT) nalaže", kazao je Kremić.
On je dodao da je harmonizacija metodologija na području Federacije BiH bila bitna jer je Federalni zavod za statistiku servis prema Agenciji za statistiku BiH koja podatke dostavlja međunarodnim institucijama, EUROSTAT-u, Ujedinjenim nacijama i svim drugim relevantnim međunarodnim korisnicima sa kojima BiH ima potpisane međunarodne sporazume.
"Statistika predstavlja krv društva, a transparentnost statistike pokazuje koliko je jedno društvo napredno. Bez statistike nema zdravih političkih, ekonomskih, investicionih i razvojnih politika u društvu. Na osnovu statistike mogu se planirati vanjske i unutrašnje razvojne politike, možemo vidjeti kako se određene industrijske, privredne, poljoprivredne ili društvene grane razvijaju i u slučaju da negdje kaskamo na osnovu statistike možemo planirati gdje trebamo dalje ulagati. Dakle na osnovu statistike možemo da planiramo sve naše društvene i političke programe, da budemo što razvijenije društvo i iz tog razloga statistika igra veoma bitnu ulogu u Evropskoj uniji, a sada i u BiH", naglasio je Kremić.
Prema njegovim riječima Federalni zavod za statistiku nedavno je organizirao i prvu međunarodnu konferenciju. Partneri su im bili Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Svjetska banka, Agencija za statistiku BiH, Republički zavod RS-a, te institucije za statistiku Danske i Italije.
Cilj konferencije je bio približavanje statističkog sistema BiH međunarodnim standardima.
"Naime, harmonizacijom metodologija u cijeloj BiH, kao što je to urađeno u Federaciji BiH, imat ćemo relevantne podatke koje investitori kada dođu i žele da ulažu u BiH mogu koristiti jer tada imaju zvanične podatke na osnovu kojih će oni planirati određena ulaganja u zavisnosti od oblasti za koju su zainteresirani", kazao je Kremić.
Pored harmonizacije metodologija, prema riječima direktora, Federalni zavod za statistiku, sada je krenuo u smjeru uspostavljanja administrativnih izvora podataka odnosno razmjenjivanju podataka unutar institucija, ministarstava i drugih državnih organa, tako da pored statističkih istraživanja koje provode zavodi za statistiku, postoje i administrativni izvori podataka, a koje će Agencija za statistiku BiH koristiti u cilju ispunjavanja obaveza po pitanju statistike prema međunarodnim partnerima u Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama.
"Osim harmonizacije metodologija na području Federacije BiH, u posljednje dvije godine razvili smo i dva softwarea koja još uvijek nismo predstavili javnosti, ali su vanjskim korisnicima dostupni na našoj web stranici. Znači ako je neko zainteresiran da poredi podatke iz obrazovanja, zaposlenosti, nezaposlenosti, plata, migracija, popisa stanovništva i slično ta osoba u roku pet minuta putem ovog alata kojeg smo mi razvili može da dobije i poredi podatke po godinama, po općinama, kantonima unutar Federacije BiH. Mogu da izrade i grafikone i sve to eksportuju u Excel ili neki drugi format", naglasio je Kremić.
Na web portalu Zavoda, kazao nam je Kremić, nalaze se i sve metodologije, upitnici, način prikupljanja i obrade podataka tako da svaki korisnik kojeg interesuje na koji način se proizvode podaci to sada lako pronaći i vidjeti.
"Moram naglasiti da svi podaci koje mi dobijemo i obradimo, podložni su reviziji i kontroli međunarodnih eksperata, a posebno EUROSTAT-a. Također, naše podatke koje smo dobili poredimo i s podacima koje ima Međunarodni monetarni fond (MMF) ili Svjetska banka i u svim segmentima naše procjene prate njihove i obratno. I na taj način vršimo kontrolu a što pokazuje kvalitet načina na koji radimo. Dakle, sve je podložno kontroli i provjeri i sve je javno", kazao je na kraju razgovora za Fenu Kremić.
