Ilustracije radi, a prema pokazataljima Suda BiH od 1. januara do 20. decembra 2015. godine, u sklopu Odjela I za ratne zločine izrečene su 44 presude (23 prvostepene, 20 drugostepenih i trećestepena), dok su u Odjelu II za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju izrečene 143 presude (109 prvostepenih i 34 drugostepene).
Komentirajući upite u vezi s radom Suda u 2015. godini, te ključnim izazovima i prioritetima na prevazilaženju aktuelnih poteškoća, Kreso ističe da je ovo bila izuzetno teška godina za Sud BiH, ali da ga to nije omelo u ostvarivanju zacrtanih ciljeva koji podrazumijevaju efikasno procesuiranje predmeta iz njegove nadležnosti.
"Ako pogledamo unazad, sjetićemo se da je riječ o godini u kojoj su predstavnici Suda i Tužilaštva BiH isključeni iz Strukturalnog dijaloga koji ide u lošem pravcu za pravosuđe na državnom nivou, tako da ćemo, svakako, pomno pratiti razvoj pregovora i, kao što smo to i do sada radili, reagovati na sve prijedloge za koje ocijenimo da ne idu u prilog jačanju državnog pravosuđa", upozorila je predsjednica Suda BiH.
Ocijenila je da su dosadašnja rješenja, koja su resorna ministarstva davala u nacrtima zakona o sudovima BiH, povod za sumnju, “jer ona ne samo da su sužavala postojeću nadležnost i rušila organizacionu strukturu Suda BiH, već su omogućavala izvršnoj vlasti da se, putem ministra, direktno upliće u naš rad davanjem određenih saglasnosti, što je nedopustivo”.
Podsjetila je u tom kontekstu da je prijedlog protokola, koji je predložilo Ministarstvo pravde RS-a, izuzetno štetan za Sud BiH.
"U prijedlog Ministarstva pravde RS-a, nije uvršten član 7. koji reguliše nadležnost Suda BiH. To je potpuno nedopustivo jer bi se u tom slučaju, vještim manipulacijama i prebacivanjem ovog člana u materijalni-krivični zakon, on jednostavno mogao izgubiti", pojašnjava Kreso, uz opasku da bi se kasnije, prema ovim preporukama, najvjerovatnije, mijenjale i odredbe KZ-a i ZKP-a što je apsolutno neprihvatljivo.
Kako, nadalje, navodi, prisutna je i stalna prijetnja referendumom, “kojom se predsjednik RS-a koristi svaki put kada nečim nije zadovoljan”.
"Nedavno smo imali i odluku Vlade RS-a o prestanku saradnje sa Sudom BiH, Tužilaštvom BiH i SIPA-om, dakle direktno nepoštovanje Ustava BiH", podsjeća predsjednica Suda BiH, navodeći “da se čak počelo 'zveckati oružjem' što je nedopustivo, jer se bespotrebno, ali dobro smišljeno, unosio strah među građane naše zemlje”.
Istovremeno, smatra da je negativan odnos VSTV-a BiH prema potrebama Suda BiH dodatni udar na pravosudne institucije na državnom nivou.
"Imenovati nove tužioce u Tužilaštvu BiH, a ne imenovati nove sudije u Sud BiH potpuno je nerazumna, ali namjenski donesena odluka koja ima samo jedan cilj, slabljenje Suda BiH", kategorična je predsjednica ovog suda.
U tom pogledu, precizira “da je potpuno jasno da VSTV vodi nekonzistentnu politiku, jer kontinuirano jača kadrove Tužilaštva BiH, dok je broj sudija godinama isti ili se smanjuje”.
Stav u vezi s tim ilustrira podacima o tome da je u protekle dvije godine prisutno stalno povećanje broja tužilaca te da je taj odnos trenutno 62 tužioca naspram 20 sudija-krivičara u prvom stepenu.
"Broj sudija Suda BiH godinama ostaje isti, čak se i smanjuje jer po prestanku mandata sudija VSTV ne imenuje njihove nasljednike, iako je riječ o pozicijama koje su već budžetirane", kazala je predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso.
Izdato narandžasto upozorenje za sutra: U nekim dijelovima se očekuje pola metra snijega
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
