“Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme određeni politički krugovi ponašaju prema trećem stubu vlasti kao podređenom iako je u svim civiliziranim zemljama trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku jasno razgraničena”, kazala je Kreso i dodala da je “ovo indirektno udar na državu BiH”.
Prema njenim riječima, kritike koje idu na račun Suda BiH, Tužilaštva pa i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, dolaze iz određenih političkih krugova, gdje se javljaju kvazi-stručnjaci koji sebi uzimaju za pravo da danas govore o hidroelektranama, a sutradan meritorno raspravljaju o vrlo suptilnom pravnom problem kao što je retroaktivna primjena materijalnog zakona.
“Zadnja presuda Suda u Stasbourgu bila je povod za lavinu napada na Sud, koja je intenzivirana posljednjim odlukama Ustavnog suda gdje se Sud neargumentirano optužuje da radi nezakonito, što je apsolutno netačno”, pojasnila je Kreso.
Kako kaže, Sud BiH u predmetima ratnih zločina donoseći odluke, nije postupao nezakonito.
Govoreći o institucijama koje bi trebale da stanu u odbranu pravosudnih institucija, Kreso kaže da postoje institucije u BiH kojima je mandat i zadatak da se oglase u ovako kriznim situacijama.
“To je prije svega, VSTV i Ministarstvo pravde na državnom nivou”, pojasnila je predsjednica Suda BiH i dodala da smo “svjedoci da se ni u jednoj od ovih situacija nije oglasilo ni VSTV da zaštiti kredibilitet i nezavisnost institucija, a ni Ministarstvo pravde.
“Moje mišljenje je da je VSTV bilo dužno ustati u odbranu nezavisnosti pravosuđa jer znaju da niti sudije, a niti predsjednik suda ne mogu odgovarati za svoje odluke osim ako nisu zlonamjerne”, poručila je Kreso.
Prema njenim riječima, presude koje su donosile sudije bazirane su na zakonu i to je trebalo "jasno i glasno reći svim onima koji su napadali Sud BiH" zbog ovih odluka.
Govoreći o podnošenju izvještaja izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, Kreso kaže da Sud ne podnosi izvještaj o svom radu izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, te da je to "jasno kao dan".
“Dakle, ja nisam obavezna podnositi izvještaj izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. To što sam se danas pojavila na sesiji Kruga 99, pretpostavljam da će biti predmet kritika i da će svaka moja riječ okvalificirati tako ponovnom tvrdnjom da se predsjednica Suda bavi politikom”, pojasnila je Kreso.
Prema njenim riječima, ona odgovorno tvrdi da se ne bavi politikom, naprotiv, politika se "više nego intenzivno bavi njom".
Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi sa obnovnljenim suđenjima, Kreso kaže da su obnovljena suđenja, stvar vijeća koje će odlučivati o tome i time se nipošto ne urušava kedibilitet Suda BiH.
“Kako će odlučiti vijeća u ponovljenim postupcima, treba da se vidi”, kazala je ona.
Član Venecijanske komisije Ćazim Sadiković rekao je danas da je Vrhovni sud u BiH, poslije Dejtona, ukinut onda kada je bio najpotrebniji ovoj državi, poslije agresije i genocida.
“Mislim da je sada trenutak da se postavi pitanje, a to je da se ponovno uspostavi Vrhovni sud i od njega započne reforma pravosuđa u cijeloj državi”, pojasnio je Sadiković.
Prema njegovim riječima, Vrhovni sud kao neophodni uvjet moderne i demokratske države, principa podjele vlasti i svega drugog što je bitno za našu situaciju.
Bajraktarević u transferu vrijednom šest miliona eura napušta MLS ligu i odlazi u Evropu
