Kritike sutkinje Joanne Korner na račun pravosuđa: Predmete ratnih zločina treba riješiti do 2023.
Sutkinja Korner, nekadašnja viša tužiteljica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) zaključila je u izvještaju "Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH" da Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina.
Sutkinja Joanna Korner je izjavila da je u interesu svih, naročito javnosti, da oni koji su počinili ratne zločine budu privedeni pravdi i osuđeni što je prije moguće, poentiravši da su najodgovorniji oni koji su naredili ratne zločine i oni koji ih nisu spriječili.
"Oni koji su naredili i oni koji nisu spriječili događanje ratnih zločina su oni na koje treba da se fokusiraju Tužilaštvo i Sud BiH. To ne znači da direktni počinioci trebaju izbjeći pravdu", kazala je Korner, dodavši da je sve ono što je željela reći zapisano u njenom izvještaju.
Navela je da je pandemija koronavirusa ukazala na važnost preporuka koje su date, a to je da se povećaju nivo i tempo rada na predmetima ratnih zločina.
"U svakoj državi je proces postizanja pravde odgođen na način na koji niko nije predvidio, tako da je zaista od velike važnosti da se predmeti ratnih zločina u Bosni i Hercegovini dovedu do svog rješenja prije 2023. godine", istakla je sutkinja Korner.
U izvještaju sutkinje Korner se navodi da glavna tužiteljica Gordana Tadić nije unaprijedila rad Tužilaštva BiH.
Upitana da li Gordana Tadić, koja je u vrijeme pravljenja ranijeg izvještaja rukovodila Odjelom za ratne zločine, treba ostati na poziciji glavne tužiteljice, Joanna Korner je kazala da to nije pitanje za nju, već za nadležne organe.
"Smatram da će Gordana Tadić raditi na provedbi preporuke i potrebnih promjena", kazala je Korner.
U izvještaju se navodi kako je proveden mali broj preporuka datih 2016. godine, a neke tek kada su obaviješteni da će se raditi novi izvještaj.
Korner navodi kako je došlo do pada u broju podignutih optužnica od 2018. godine.
"Iako bi ovakvi brojevi možda bili prihvatljivi da su u pitanju bile optužnice i okončani sudski postupci u najsloženijim predmetima, odnosno oni koji uključuju komandnu odgovornost ili najteže zločine u skladu s kriterijima predviđenim Državnom strategijom, to zapravo nije bio slučaj, jer su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela", navodi se u izvještaju.
Kao jedan od primjera da se ništa nije promijenilo navodi se zvanično radno vrijeme Tužilaštva koje završava u 16 sati, što znači da "oni koji prihvate poziciju u Posebnom odjelu moraju, u ovoj fazi, biti spremni da rade i van službenog radnog vremena, kako bi osigurali efikasno provođenje istraga i održavanje glavnih pretresa".
Britanski ambasador Matthew Field je kazao da u BiH ima 600 neriješenih slučajeva i 4.500 osumnjičenih.
"Čeka se da Vijeće ministara BiH odobri revidiranu strategiju na državnom nivou. Ova strategija bi pokazala političku predanost da se postigne pravda", rekao je Field, dodavši da širom BiH istražitelji, sudije i tužioci rade na rješavanju ratnih zločina.
"Stotine slučajeva su dokaz njihove predanosti", istakao je Field.
