Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Ovo je najradosniji praznik vjernika koji se najavljuje dugom zvonjavom crkvenih zvona. Kršćani vjeruju da je Isus svojim uskrsnućem otvorio put ljudima u vječni život.
Na usrksno jutro domaćin sa svojom djecom odlazi u crkvu na svetu misu noseći sa sobom jaja i nešto od hrane na blagosiljanje. Poslije se ta hrana konzumira za doručak, a običaj je da se prvo pojedu jaja. Naglasak je na porodici. Tokom dana primaju se gosti i služi se svečani ručak.
Ovaj blagdan prepoznatljiv je po šarenim jajima, a simbol su mu i zečevi i pilići. Porodica organizuje takmičenje u tucanju jajima. Prema pravilima, domaćin prvi bira jaje, a potom ostali.
Katolici Uskrs čestitaju riječima "Sretan/blagoslovljen Uskrs", dok je kod pravoslavaca običaj čestitati riječima "Hristos vaskrse", na što se odgovara "Vaistinu vaskrse".
Običaji vezani za ovaj blagdan razlikuju se širom svijeta. U Sjevernoj Americi najpoznatiji je običaj lova na farbana jaja - roditelji ili rodbina skriju jaja u kući ili dvorištu/vrtu, a potom ih djeca traže. Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći skrio uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili darovima u uskrsnoj košari. Brojne porodice odlaze na nedjeljnu uskrsnu misu ujutro, a održavaju se i uskrsne parade.
U Norveškoj je zanimljiva tradicija da se na Uskrs rješavaju ubistva - na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče, a čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubojstvima. Druga je tradicija igranje Yahtzee igara. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zizmelene bobice koje su simbolizirale život.
U Finskoj i Švedskoj tradicija je bojanje jaja. Malena djeca odjevena kao vještice skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene cice-mace. To je rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije.
U Laponiji se uz pjesmu i ples igraju sa snijegom, prave se snjegovići te se slavi Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode.
U Rusiji se uz tradicionalna jela veže i običaj čestitanja trostrukim ljubljenjem u obraz.
Na Lampedusi, talijanskom otočiću na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet pasjeg zuba koji tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja. Sličan je običaj razvijen i u Poljskoj gdje se Uskrs naziva Wielkanoc (velika noć) što upućuje na vjerovanje i održavanje obreda u uskrsnoj noći.
U Španiji plutaju splavi s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću. Česte su povorke i gozbe.
Klix.ba svim kršćanima čestita blagdane Uskrs i Vaskrs.
