Halilović je naglasio da je Rezolucija o Srebrenici "novi historijski događaj koji otvara nove prespektive za BiH ili za novu BiH".
"Ovo je važan događa koji se svrstava u seriju onih događaja kao što su referendum BiH za nezavisnost, međunarodno priznanje BiH, kao što je formiranje Armije BiH. Međunarodni sudovi u Hagu su praktično završili svoj posao i bilo je neophodno da se jedan definitivni rezime donese u Ujedinjenim nacijama, prije svega Generalnoj skupštini, kao najvećem organu UN danas. Odgovor je dobijen, genocid u Srebrenici je faktička činjenica koju su priznale UN", istakao je Halilović.
Ta činjenica je, naglašava, ono što obavezuje sve nas u cjelini da se u budućnosti uklone sve posljedice koje su nastale na genocdu u Srebrenci 1995 godine.
"Specifičnost genocida kao masovnog zločina jeste u činjenici da postaje namjera u uništenju u cjelosti ili djelomično neke etničke ili društvene grupe. Takva namjera je predmet osude u Rezoluciji, ono što je rezultat presuda u Hagu i drugim sudovima", kazao je Halilović.
Ocijenio je da su se tokom usvajanja Rezolucije političari iz Srbije definitivno otkrili, ponovili i pokazali da se drže ideologije koja je proizvela genocid.
"Genocid u Srebrenici i negiranje geniocida ima za posljedicu nekoliko faktičkih i političkih činjenica. Prvo se produžava period negacije, odnosno period izvršenja genocida, drugo, spriječava se i zatvara mogućnost pomirenja među etničkim grupama i zajednicama i treće, ako se i danas ne prihvata genocid nakon 30 godina, znači da je moguće pretpostaviti da se takva pojava može istorijski ponoviti na ovom prostoru, ovom narodu", upozorio je Halilović.
Uvodničar Senadin Lavić zahvalio je svima koji su na bilo koji način doprinijeli da Rezolucija o Srebranici 23. maja bude usvojena u Generalnoj skupštini UN-a. To je jedan epolohani događaj koji potvrđuje kontinuitet ili pokušaj da se bitne odluke zasnivaju sa pravno utvrđenim činjenicama.
"Bitno je u kojem času se pojavljuje Rezolucija. Bili smo svjedoci jednog zahuktalog velikosrbijanskog povratka 90-tih godina u našu javnost, na društvenu scenu koju danas živimo. U času kada su nam prijetili secesijom, razdruživanjem, otcjepljenjem, komadanjem BiH, pojavila se ova Rezolucija koja je ustvari ponovo otvorila oči svima nama i upozorila da je sud u Hagu 2007. godine donio presudu koja je osnova ove rezolucije. Današnja Srbija nastavlja vrlo pokvareno, nazadno, projekt koji je započeo Slobodan Milošević 90-tih godina. Ta presuda bi nama trebalo da bude smjer budućeg djelovanja. Samo na činjenicama trebamo da baziramo svoje odluke i svoje orijentacije za budućnost", poručio je Lavić.
