Kada je riječ o karakteru državnog uređenja i pitanju teritorijalnog preustroja, taj preustroj treba posmatrati u kontekstu cijelog teritorija zemlje, rekao je Elmir Sadiković sa Fakulteta političkih nauka, podsjećajući da se u bh. javnosti uglavnom govori o "preustroju" jednog od entiteta.
"Taj preustroj se spominje na način da se formiraju veće etnički homogene teritorijalne jedinice. Smatram da je to pogrešan pristup. Kantoni kao pravno-politički subjekti koštaju građane FBiH preko jedne milijarde KM na godišnjem nivou. Bilo koji pristup u reformi teritorijalnog preustrojstva FBiH morao bi ići u pravcu potpunog ukidanja kantona koji, niti imaju ekonomsko-razvojnu funkciju, niti su očigledno u funkciji zaštite vitalnih nacionalnih interesa", rekao je Sadiković.
Teza o federalizaciji, ističe Sadiković, svojevrsni je "trojanski konj" koji bi u daljoj perspektivi doveo do dezintegracije BiH koja nema nikakvu historijsku pretpostavku da može biti uređena federalizacijom.
"Od 28 članica Evropske unije samo su tri federalne: Austrija, Njemačka i Belgija. Mi nikakvo historijsko iskustvo sa federalizmom nemamo. Federalizam može samo u specifičnim društveno-historijskim okolnostima biti funkcionalan model državnog uređenja. Uzmite njemački model: morate imati dovoljno snažnu nacionalnu integraciju, identitet da bi taj sistem mogao funkcionisati, mi to nemamo, federalizam ne bi bio održiv model u BiH i, prema mojoj perspektivi, doveo bi do disolucije BiH. Federalizaciju treba u bilo kojem obliku odbaciti kao model uređenja", poručio je Sadiković.
Prof. dr. Enver Ajanović sa Pravnog fakulteta u Sarajevu rekao je da "nedefinisana priroda ustavnog poretka" u BiH ne dozvoljava da se vidi da li je BiH republika po obliku vladavine, da li je po državnom uređenju federacija, kakav je odnos centralne i periferne vlasti te kakva je vrsta političkog sistema na sceni.Zalaganje za unitarizam ili federalizaciju je, kako tvrdi Ajanović, previše "kruto i površno".
"Belgija ne može biti apsolutni uzor za BiH, ona može biti polazni osnov jer je Evropska unija svjedok Dejtonskog sporazuma. Nemoguće je tako nasilno nakalemiti inostrana ustavna rješenja u BiH jer ta rješenja jesu negacija historijskih tokova u BiH. Ako hoćete presjeći historijski tok, onda ćete izazvati strašne probleme u javnoj upravi, u oblasti obrazovanja, u istupima političkih subjekata. Belgija je polazni osnov, ne treba prepisivački preuzimati tuđa rješenja u BiH", naglasio je Ajanović.
Isto smatra i dr. Elvis Fejzić sa Fakulteta političkih nauka koji dodaje da se bilo kakvo uređenje države i njeno "preuređenje" ne smije donositi bez volje građana.
"U kontekstu posljednjih rasprava oko toga da li BiH treba doživjeti neko političko-ustavno preuređenje i preustrojstvo, mogu reći da treba slijediti sredinu kao vrlinu. Nama treba ovo 'između' unitarizma i federalizma, smatram da BiH treba da bude preuređena kao država autonomnih regija, decentralizovana država kakva je u svojoj povijesti bila. Federalizam na čelu joj nije logičan, nije joj prirodan. Bilo kakva preuređenja države ne bi smjela da se vode mimo volje građana, taj luksuz ne smiju sebi uzeti ni akademske niti političke elite. Ne vjerujem da građani BiH žele bilo kakvu radikalnu federalizaciju nakon gorkih iskustava iz bivše države sa federalističkim oblicima vladavine", rekao je Fejzić.
Getoizacija i napetost u društvu koji se primjećuju proizlaze iz ustavnog poretka koji, kao rezultat ratnih osvajanja i ratom nametnute podjele države, omogućava da etničko-religijski princip organizacije društva dominira, smatra Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN).
"BiH je u vanrednom pravnom stanju već 20 godina. BiH je potreban građanski ustav kao svim drugim državama u Evropi. BiH je onemogućeno da bude građanska sekularna demokratska republika, s ustavom u čijem je sjedištu apstraktni građanin. Njoj se i danas nude federalizacijske naracije o etničkim teritorijama za plemena i njihove vođe", istakao je Lavić dodajući da se BiH "ne može svesti na Belgiju i Švicarsku".
