Kružni tok na Ilidži kao noćna mora: Ne postoji brzo, jeftino i jednostavno rješenje
Saobraćajni stručnjak profesor Igor Marković je negirao da samo u Sarajevu postoji kružni tok kojim saobraćaju motorna vozila, tramvaji, pješaci i biciklisti. Podsjetio je da ovakvo saobraćajno rješenje postoji u drugim dijelovima svijeta.
"Onakav kružni tok jeste rijedak, ali nije jedini. Imate takvih primjera u našoj bližoj okolici", rekao je.
Objasnio je šta je uzrok problema otežanog saobraćanja vozila.
"Nalazi se u urbanoj sredini. Zbog dozvoljene neplanirane i neadekvatne gradnje, kao i nedostatka prostornog planiranja u neposrednoj blizini kružnog toka na Ilidži - taj dio grada se širio, broj stanovnika se povećavao i dosegao kritičnu masu stanovnika i vozila koja koriste kružni tok. - kružni tok je ostao 'zarobljen' između poslovnih objekata s obje strane. Samo u posljednje dvije ili tri godine uz sami kružni tok su izgrađeni objekti benzinske pumpe, pijace, javne garaže i sl. koji su svojom gradnjom vjerovatno trajno onemogućili proširenje kružnog toka ili u najboljem slučaju drugačija saobraćajna rješenja koja bi trajno riješila problem, a koja iziskuju mnogo više prostora nego što zauzima današnji kružni tok. U odjelu za planiranje Općine Ilidža, sve ove godine, vjerovatno nije bilo sluha da se rezervira prostor za eventualno proširenje kružnog toka ili prostor za drugačije saobraćajno rješenje i to stavi u regulacioni plan tog područja. Očito je da se prometnice i saobraćajna rješenja ne mogu naći u regulacionim planovima u našim lokalnim sredinama, a sve na uštrb drugih objekata, nažalost. Tako su propuštene prilike kroz izmjene regulacionih planova da se ovim kružnim tokom pozabavi struka i ponudi svoje rješenje. Sada je to ostalo, bojim se, zarobljeno neko duže vrijeme", obrazložio je Marković.
Zatim se osvrnuo na moguća rješenja ovog saobraćajnog problema. Posebno je komentarisao prijedloge da se saobraćaj motornih vozila i tramvaja denivelira odnosno odvija u dva različita nivoa.
"To se zove deniveliranje saobraćaja ili odvijanje različitih vidova saobraćaja u različitim nivoima gdje se jedan vid saobraćaja odvija podzemno ili nadzemno. Postoje brojne mogućnosti koje su primjenjive i koje se koriste u svijetu kao npr. da se tramvaj izmjesti ispod zemlje ili da se cestovni promet izmjesti ispod zemlje. U ovom slučaju kružnog toka na ilidži smo propustili priliku za denivelaciju cestovnog saobraćaja ispod zemlje, prvenstveno zahvaljujući velikoj urbanizaciji tog područja i dozvoljenoj gradnji uz sami kružni tok. Usudio bih se reći da iz istih razloga propuštamo priliku za denivelaciju tramvajskog saobraćaja zbog nedostatka prostora, a vjerovatno i cijene tog saobraćajnog rješenja. Bojim se da će bilo koje dugoročno i kvalitetno rješenje tražiti izmještanje terminala. Ali to se ne može desiti", ukazao je i dodao da postoji mogućnost da se kružni tok eventualno rastereti, kako je rekao, kanaliranjem cestovnog saobraćaja na druge prometne pravce sto uključuje bolju povezanost i iskorištenje postojeće cestovne gradske mreže kao i izgradnju nove.
Kao problem je naveo i saobraćajnu nekulturu.
"Unutar kružnog toka se ne poštuju pravila cestovnog saobraćaja, a da ne govorimo o tramvajskom saobraćaju koji treba imati prednost, po svim zakonitostima i propisima. Skoro nikada se saobraćaj u kružnom toku ne zaustavlja zbog problema s tramvajem, već zbog problema cestovnog saobraćaja. Tu je splet nekulture svih učesnika u saobraćaju", naveo je.
"Ne postoji brzo, jeftino i jednostavno rješenje"
Poručio je da ne postoji brzo, jeftino i jednostavno rješenje jer je, kako je kazao, na ovom prostoru veliko opterećenje uzrokovano velikim brojem vozila.
"Prije 30 godina mi smo imali pet puta manje vozila i gotovo istu dužinu i razvijenost gradske cestovne prometne mreže. Urbanizacija same Ilidže je bila ubrzana. Jedini efikasni način rješavanja je deniveliranje cestovnog ili tramvajskog saobraćaja. Tramvajski saobraćaj je vrlo teško denivelirati, jer je riječ o šinskom prometnom sistemu, pa ne trpi tolike oscilacije - tolike nagibe i uspone kao cestovni saobraćaj", naglasio je Marković.
Osvrnuo se i na postojeće rješenje - senzori uključnih i isključnih tačaka prema kojima se uključuje zeleno svjetlo na semaforu za tramvaje u trenutku kada aktiviraju senzore na pruzi.
"To rješenje u mnogome pomaže na mjestima ukrštanja tramvajske pruge s cestom, ali u slučaju ovog kružnog toka ne pomaže mnogo. Jer je to tramvajska pruga sa znatnom frekvencijom tramvajskih vozila u oba smjera iz razloga što tramvaji počinju i završavaju vožnju s terminala koji je udaljen 30 do 40 metara od ose kružnog toka. Sistem funkcioniše na principu da kada tramvaj svojom prvom osovinom naiđe na senzor, a oni se postavljaju 100-njak metara prije i poslije kružnog toka, semafor se aktivira. Uključi se crveno svjetlo za cestovna vozila. Kada tramvaj prođe svojom zadnjom osovinom preko senzora prilikom napuštanja kružnog toka, crveno se isključuje i ponovo se uključuje zeleno svjetlo za cestovna svjetla. Baš na konkretnom, primjeru, velika je frekvencija cestovnih i tramvajskih vozila, pa se neko bitno ubrzanje saobraćaja neće desiti. Također i zbog velike frekvencije cestovnih vozila u kružnom toku i na prilaznim prometnicama, s kombinacijom nepoznavanja pravila vožnje unutar samog kružnog toka i nedostatka saobraćajne kulture, neminovno je da se dešavaju zastoji i velike gužve unutar kružnog toka. Ovdje nemate gužve samo vikendima. V danas imate gužvu u cijelom gradu Sarajevu, tokom cijelog dana do večernjih sati i to traje konstantno. Povećana stopa motorizacije stanovništva, koja nije praćena izgradnjom prometnica i adekvatnim prometnim rješenjima, uzima svoj danak", upozorio je.
Ukazao je na to da se ranije adekvatno planiralo i da se radilo proširenje kružnog toka stvarajući, kako je kazao, model rotora raskrsnica moglo se učiniti da u kružnom toku tramvaji saobraćaju istom rutom kojom saobraćaju motorna vozila, ali bi i tada tramvajski saobraćaj imao prednost u bilo kojoj situaciji. Ponovio je da je veliki problem urbanizacija odnosno, kako je istakao, neplanirana gradnja, pa se desilo da je velika koncentracija objekata s još većom koncentracijom ljudi - pijaca, tržni centri, aerodrom, benzinska pumpa, garaže, terminal i šetalište.
Džaba sve ako ne postoji saobraćajna kultura
Marković je potcrtao da efikasno rješenje podrazumijeva "saobraćaj u dva nivoa".
"Da se tramvajski saobraćaj ostavi na nivou nula, a cestovni saobraćaj da ide ispod zemlje. Ovo je moguće rješenje, ali u ovim uvjetima teško izvodivo bez velikih infrastrukturnih ulaganja i velikih promjena u organizaciji tramvajskog saobraćaja na samom tramvajskom terminalu. Svako riješenje bi zahtijevalo velika ulaganja, velike građevinske radove i neminovno proširenje kružnog toka, te rušenje nekih od izgrađenih objekata. Upitno je koliko vremena bi to rješenje zadovoljavalo potrebe stanovništva čiji se broj i stupanj motorizacije svakog dana povećava. Dugoročno bi se to isplatilo, ali ako neko ne poštuje pravila, onda je svejedno kakvo je saobraćajno rješenje", dodao je.
Prema njegovim riječima, problem je veći od saobraćajnog. Misli da ako bi se tramvajski saobraćaj nastojao preusmjeriti pod zemlju, onda bi to zahtijevalo gradnju podzemnog terminala na Ilidži, što bi značilo da se denivelacija pruge mora vršiti stotinama metara prije kružnog toka zbog velikih uspona i nagiba koje bi tramvaji morali savladati.
Nije planirano proširenje terminala
Situaciju u vezi s ovim kružnim tokom komentarisao je ministar saobraćaja KS Adi Kalem. Kao najveći problem je istakao nefunkcionisanje spomenutih senzora.
"Zbog zastarjelosti pruge dešava se da se senzori zbog vibriranja same pruge otkače. Kada započnemo rekonstrukciju pruge, za šta je tender raspisan, to ćemo poboljšati. Tada će to biti po tehničkim propisima", obećao je Kalem.
Poručio je da se senzori uvijek iznova popravljaju kako bi se ubrzao saobraćaj. Na pitanje da li će biti proširen terminal zbog dužine novih tramvaja koji bi uskoro trebali biti kupljeni, istakao je da će oni biti dugi do 33 metra i da nije planirano proširivanje terminala. Podsjetio je da će se dio terminala proširivati u trenutku kada se bude gradila tramvajska pruga prema Hrasnici.
