Kuda vozimo: 50 posto puteva u BiH su ceste visokog rizika, a 22 crne tačke su izuzetno opasne
Tome svjedoče i podaci nadležnih ustanova koje posjeduju bazu podataka posvećenih analizi sigurnosnog stanja cesta u većem dijelu Bosne i Hercegovine.
Podaci BIHAMK-a
BIHAMK kao punopravni član i nosilac licence EuroRAP-a (Europskog programa za procjenu sigurnosnih performansi cesta) izradio je mapu rizika magistralnih cesta u Federaciji BiH, a na osnovu statističkih pokazatelja sigurnosti - broj poginulih, broj teško povrijeđenih, frekvencija saobraćaja, itd. Također, BIHAMK je kreirao mapu bodovanja cesta u FBiH, snimanjem 52 cestovne karakteristike.
"Analizom prikupljenih podataka utvrđeno je da je više od 50 posto analiziranih cesta spada u ceste visokog rizika tj. da na tim dionicama cesta postoji velika vjerovatnoća da će se dogoditi saobraćajna nezgoda sa fatalnim posljedicama, odnosno sa smrtnim ishodom", rečeno je iz BIHAMK-a za Klix.ba.
Prema i jednoj i drugoj mapi jedna od najrizičnijih cesta je magistralna cesta M17 odnosno dionica od Zenice do Maglaja na kojoj je u periodu 2009-2013 smrtno stradalo 38 osoba, zatim cesta Doboj -Lukavac na kojoj je u istom periodu život izgubilo 32 ljudi, Jablanica - Mostar 25 osoba, Bugojno - Gornji Vakuf i Bosanska Krupa - Bosanska Otoka 17 osoba.
Za izradu mape korišteni su podaci za period 2009-2013, a u planu je da se u 2017. godini izvrši nadogradnja mape rizika te da se uradi snimanje i kodiranje preostalih magistralnih cesta u Federaciji BiH.
Podaci JP Ceste FBiH
Krajem oktobra 2010. godine završena je "Studija prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama u Federaciji BiH po osnovu saobraćajnih nezgoda u periodu 2007. - 2009.", a koju je sproveo Fakultet za saobraćaj i komunikacije UNSA.
"Studija je identifikovala 122 opasna mjesta od čega 22 lokacije odgovaraju kriterijima crne tačake. Neke od njih su već obuhvaćene projektom rehabilitacije magistralne cestovne mreže, a za druge je izrađena projektna dokumentacija i po završetku postupka eksproprijacije pristupit će se rekonstrukciji", rečeno je iz JP Ceste Federacije BiH koji je ujedno i upravljač magistralne cestovne mreže.
"Kao što je poznato na nastanak prometne nezgode utječe više faktora (čovjek, put, vozilo, okolina). Od svog osnivanja 2002. godine JP Ceste FBiH je u skladu sa raspoloživim budžetom uložila značajna sredstva na zaštiti i očuvanju tehničko-tehnološkog jedinstva sistema magistralne cestovne mreže. Iz istraživanja sprovedenih u razvijenim zemljama može se tvrditi da je uloga ljudskog faktora dominantna (u literaturi se ovaj utjecaj procjenjuje na više od 85 posto). Prema izvještaju FMUP-a utjecaj ceste na nastanak prometne nezgode se kreće od 1- 2 posto", objašnjavaju iz Cesta FBiH.
Iz preduzeća tvrde da sigurnost cesta nije isključivo njihova briga. Konkretno, pozivaju se druge institucije da moraju dati svoj doprinos u smanjenju broja poginulih i povrijeđenih osoba te da samo koordinirajuće aktivnosti mogu dovesti do željenog cilja, odnosno smanjenja broja poginulih i povrijeđenih u saobraćajnim nesrećama.
Identifikacija opasnih mjesta na magistralnoj cestovnoj mreži dodatno je komplikovana zbog nepostojanja jedinstvene baze podataka o saobraćajnim nezgodama. JP Ceste FBiH je ove godine potpisalo ugovor o izradi Studije crnih tačaka na magistralnim cestama u FBiH po osnovu saobraćajnih nezgoda 2013. - 2015., a rezultati se očekuju krajem ove godine.
Najopasnije crne tačke
Kao neke od najopasnijih mjesta spominju se lokacije poput ulice Kolonija u Konjicu, raskrsnica ulica Toplička i Rudarska u Živinicama, Bistarac u Lukavcu, Bradina kod Konjica i raskrsnica u Nević Polju.
Lokacije sa najvećim brojem nesreća, ne nužno i brojem smrtnih slučajeva, su ulica Obala Zmaja od Bosne u Tuzli, Jelah kod Tešnja, Ostrožac kod Cazina i petlja Šićki Brod kod Tuzle.
Prema "Studiji prioriteta rekonstrukcije i sanacije opasnih mjesta na magistralnim cestama" najčešći uzrok nesreća jeste oduzimaje prava prolaza i preticanje.