Džamija Kralja Fahda u Sarajevu i kulturni centar koji se u sklopu nje nalazi, a koji se finansira iz arapskih fondova, primio je stotine ljudi iz Sarajeva koji tamo uče arapski jezik i čiji je glavni cilj raditi za velike arapske investitore.
"Vještina govorenja arapskog jezika je danas ključna za opstanak i zarađivanje novca", kazao je za Balkan Insight Muamer Hadžihamdo, sekretar Kulturnog centra Kralj Fahd u Sarajevu.
Prema njegovim riječima, interes za arapski jezik u BiH sve više raste, a on smatra kako je taj interes itekako opravdan budući da Arapi sve više investiraju u ovu zemlju.
Centar se nalazi na Alipašinom Polju, veoma blizu Ilidži, sarajevskom predgrađu koje je zbog svojih niskih cijena i bliske islamske kulture privuklo veliki broj porodica iz arapskih zemalja.
Statistika je jasna: broj turista iz zaljevskih zemalja, kao i broj onih koji kupuju zemljišta, nekretnine i otvaraju poslovne objekte u Sarajevu ove je godine rekordno visok.
Godine 2015. broj noćenja turista iz Kuvajta je povećan na 37.039 u odnosu na 2014. godinu kada je taj broj iznosio 29.060.
Broj posjeta građana Saudijske Arabije u BiH je 2014. godine iznosio 11.494, godine 2015. iznosio je 21.946, dok je u prvih osam mjeseci ove godine, BiH posjetilo 29.362 Saudijaca.
Pretpostavlja se, međutim, kako će ovi brojevi nastaviti rasti budući da je arapska kompanija Buroj planirala turistički razvoj i gradnju općine Trnovo. U ovoj općini, 30 kilometara od Sarajeva, Arapi bi mogli izgraditi turistički grad koji bi sadržao hotele, bolnice, bazene...
Očekuje se kako bi Buroj trebao otvoriti hiljade novih radnih mjesta i podstaći val turista iz Kuvajta i Saudijske Arabije.
"Veliki broj ljudi koji uče arapski jezik su podstaknuti na to potrebom za zaposlenjem. Većina ih se nada kako će naći posao u industriji turizma ili se uporedo školuju kako bi mogli raditi u trgovinama.
Međutim, isto interesovanje za procvat studija arapskog jezika ne vlada u svim dijelovima grada.
Alma Imamović, direktorica Centra za studije španskog jezika CEH, kazala je kako je CEH svojevremeno održavao časove arapskog jezika i prekinuo s tom praksom.
Dodaje i kako postoji mogućnost da se ova praksa obnovi s obzirom na to da je potražnja za arapskim jezikom mnogo veća nego što je, recimo, za njemačkim.
Prije nego je arapska kultura i njihovo naseljavanje počelo uzimati maha u BiH, djeca su učila arapski jezik, ali isključivo u svrhu čitanja i razumijevanja Kur'ana.
Uprkos naporima Centra Kralj Fahd, zvanične školske institucije se bore sa regrutovanjem učenika i studenata koji bi učili arapski jezik nevezano za religijsko opredjeljenje.
Centar za edukaciju i istraživanje Nahla nudi program izučavanja arapskog jezika kroz Kur'an.
"Uključili smo ovaj konverzacijski program kursa arapskog jezika u nekoliko prilika, ali je interes bio veoma slab", rekla je Amela Žunić-Melkić, koordinatorica u Nahli.
Ona ističe i kako je arapski jezik težak za učenje te da je potrebno dvije godine intenzivnog učenja kako bi se savladale njegove osnove.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
