Kurtćehajić: Crna Gora nad Sutorinom ima posjedovno, ali ne i vlasničko pravo
"Ključni dokaz koji nedostaje Crnoj Gori je taj što nikada nije pravno napravila proceduru za dobijanje Sutorine. Ona je od 1945. godine uzurpirala Sutorinu i sve vrijeme do danas praktično imala posjedovno pravo", rekao je Kurtćehajić.
On je govorio na tribini koju je organizovalo Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca o temi "Sutorina je u BiH".
Podsjetio je da je BiH u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) ušla sa dva izlaza na more Neum - Klek i Sutorina kod Herceg Novog, a ti su izlazi potvrđeni prije toga na Berlinskom kongresu 1878. godine.
"BiH ima puno pravo da ovu situaciju raščisti sa Crnom Gorom i bilo bi nepravično da ona zadrži Sutorinu u svom posjedu", kazao je Kurtćehajić.
Naveo je kako Crna Gora ima 286 kilometara morske obale, te stoga gubitak od 5,3 do sedam kilometara ne bi ni osjetila.
"Nama bi taj izlaz izuzetno mnogo značio. To bi za BiH bilo izuzetno strateški važno", rekao je Kurtćehajić.
Naglasio je kako se u bh. javnosti ne pridaje veliki značaj ovom pitanju, te kako ne može da razumije indolentnost i nezainteresovanost bh. vlasti.
"Bilo je puno pokušaja da se ta Sutorina na neki način sačuva, ali se nije naišlo na prijem političara", napomenuo je Kurtćehajić.
Na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, čija je sjednica zakazana za prekosutra, bit će razmatran Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.
"Prema tom prijedlogu Sutorina bi trebala da pripadne Crnoj Gori, a to bi praktično, ako se taj proces nastavi prema Predsjedništvu BiH i Parlamentu BiH, značilo da bi Crna Gora dobila ono što nikada nije imala, a to su svojinska prava", upozorio je Kurtćejahić.
Nihad Aličković i Alen Mahović, saradnici koji su profesoru Kurtćehajiću pomagali u prikupljanju dokumentacije, naveli su kako je ta dokumentacija validna i veoma važna i nesumnjivo ukazuje da Sutorina pripada BiH.
"Krucijalni dokaz koji smo pronašli je zbirka stenograma sa prezidijuma AVNOJ-a iz 1951. godine, koja se nalazi u Beogradu, a u kojoj se jasno navodi odluka prema kojoj se utvrđuju granice BiH u granicama Berlinskog kongresa. Znači, Berlinski kongres se uzima kao važeći za granice BiH. Niko te granice do sada nije mijenjao", rekao je Mahović.
Ukoliko se ovo pitanje ne bude moglo riješiti dijalogom sa Crnom Gorom, kako je rečeno, bit će upućeno na međunarodnu arbitražu.
Ovo je dron koji najavljuje Helez za koji kaže da BiH parira susjedima u naoružanju
