Kurtćehajić: Ništa nije završeno, Crna Gora je bespravno otela Sutorinu
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je danas izjavio kako je pitanje granica između Crne Gore i Bosne i Hercegovine uspješno okončano.
Ipak, profesor sa Univerziteta u Sarajevu Suad Kurtćehajić tvrdi da ništa nije završeno.
"Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, postoji samo utvrđen prijedlog, a taj prijedlog je štetan po BiH. Ako bi se prijedlog usvojio od strane Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine BiH, onda bi se desio nevjerovatan paradoks. Tada bi institucije vlasti BiH Crnoj Gori priznali otimačinu Sutorine koju je ona napravila 1945. godine", rekao je Kurtćehajić za Klix.ba, objasnivši potom kako se odigrala promjena vlasti nad spornom obalom Jadrana.
"Crna Gora je iskoristila događaj za vrijeme Kraljevine Jugoslavije kada su Sutorina i Kruševica, dvije katastarske općine, prebačene u okviru Zetske banovine iz Trebinjskog sreza u Bokokotorski srez. Treba znati da Zetska banovina nije prethodnik Crne Gore jer je bila sastavljena od dijelova BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Kosova. Tako događaji iz Zetske banovine ne mogu imati nikakvu prednost nizakoga", kazao je Kurtćehajić dodavši da poimanje Zete pretečom Crne Gore i dalje ne rješava pitanje prema željama Podgorice.
"23. oktobra 1946. godine Narodna skupština FNRJ poništila je pravo Kraljevine, a to znači da ukoliko je Zetska banovina i bila Crna Gora, iako nije, to pravo ne vrijedi. Kako je onda Crna Gora otela Sutorinu Bosni, pa tako što je 1944. godine, kada je prisvojila Boku Kotorsku, ona ušla u posjed najvećeg dijela dokumentacije o Sutorini i Kruševici koja se nalazila u Herceg Novom i Kotoru. Godinu dana kasnije, padom NDH, Crna Gora je praktično uspostavila faktičku kontrolu nad Sutorinom. Ipak, nisu imali svu dokumentaciju jer su 1946. godine od vlade BiH istu zatražili, a odgovor iz Sarajeva nikada nije došao", objašnjava Kurtćehajić koji je potom dao svoje mišljenje o ulozi Đure Pucara.
"On je najvjerovatnije potpisao nešto sa Crnogorcima, ali ne predaju Sutorine nego dozvolu da mogu doći po traženu dokumentaciju. Priča kaže da su kamioni došli po dokumentaciju i da se od tada Crna Gora oglušivala o zahtjeve vlasti BiH da se to vrati", zaključio je Kurtćehajić.
Naime, 1947. godine pokrajinsko rukovodstvo Komunističke partije BiH zatražilo je povrat Sutorine, a 1963. i sve do 1967. godine Sutorina je tražena sudskim putem, a to je samo stajalo u ladicama institucija. Imajući sve u vidu, tvrdi Kurtćehajić, to znači da je Crna Gora u bespravnom posjedu Sutorine.
Podsjećamo, Parlamentarna skupština BiH je odgodila izjašnjavanje o Prijedlogu rezolucije o Sutorini do 27. februara, kada bi trebala biti završena javna rasprava o statusu teritorije. Rezolucija je predložena kao odgovor na prijedlog Vijeća ministara kojim se cementiraju sadašnje granice sa Crnom Gorom.
Prijedlog, da bi postao validan, mora biti usvojen u Parlamentu i Predsjedništvu BiH.
