Kao uvodničar na javnoj raspravi Bošnjačke nacionalne fondacije o temi "Aktuelni trenutak bh. granica" on je novinarima iznio dva prijedloga.
"Sačekati s ratifikacijom ugovora o državnoj granici s Crnom Gorom ili da bh. parlament odobri ratificiranje kompletnog nespornog dijela, a s Crnom Gorom dogovori da se pitanje Sutorine zamrzne do rješenja pitanja Prevlake ili dok ne budemo imali ugovor o državnoj granici s Hrvatskom. Sve to da se ne bi pravile greške", kazao je.
Podsjeća da je Sutorina strateški najznačajnija zato što je to morski izlaz, to mijenja geopolitički položaj BiH te naglašava da ovdašnji političari na pravi način ne sagledavaju njen značaj.
"Crna Gora nije ponudila nijedan ozbiljan dokaz o vlasništvu nad Sutorinom i zašto treba da ostane u toj državi, zato intelektualci nastoje taj problem postaviti državotvorno, ali se naši političari ne ponašaju tako", mišljenja je.
Kurtćehajić smatra da bi se stanovništvu na području cijele BiH trebalo omogućiti izjašnjavanje o tome da li su "saglasni da se pitanje Sutorine riješi u Internacionalnom sudu pravde u Hagu".
"Ako narod bude bio protiv, mi više spomenuti Sutorinu nećemo. Ubijeđen sam da će narod to tražiti, o tome svjedoče mnoge ankete. Političarima poručujem da će biti poznati, ne po pozicijama koje su zauzimali nego kao ljudi koji su najodgovorniji zato što je drugi izlaz na more bez razumnog razloga dat Crnoj Gori, bez pokušaja da se sudskim putem riješi to pitanje.Toliko je to nagomilano da je sudsko rješenje jedino pravično", kaže on.
Uvodničar Anton Jekauc podsjetio je da su granice BiH, s dva izlaza na more, utvrđene Berlinskim kongresom 1878. godine, a istovremeno su tada od velikih sila bile priznate Srbija i Crna Gora. Stoga je mišljenja da "taj problem granica treba internacionalizirati i pozvati se na izvorne mape koje postoje u Beču i Minhenu".
Crna Gora je u tim granicama priznata s 9.800 km2, ona sad ima 4.200 km2 više i to mora, stava je, biti riješeno prije bilo kakvih razgovora o ulasku te države u evropske integracije, po principima međunarodnog javnog prava.
"Za Sutorinu tražimo da ide pred međunarodne organe, pred Međunarodni sud u Hagu na arbitražu da se utvrdi presuda koja će biti obvezujuća za sve sudionike jer će nam se, osim Crne Gore, ista situacija dogoditi sa Srbijom i Hrvatskom. Prava je sreća da su te granice tako precizne", kaže on.
Iz Bošnjačke nacionalne fondacije podsjećaju da dva izlaza na more BiH potvrđuje i Predsjedništvo AVNOJ-a 1944. godine, a crnogorska narodna skupština protivno tome 1945. godine uključuje Sutorinu u svoj sistem.
