Izrazio je mišljenje da demonstracije nisu bile spontane, nego planski pripremljene, usmjerene i vođene, s obzirom na sinhronizovanost napada u više gradova u smislu njihovog otpočinjanja, načina vođenja, kao i odabira meta te korištenje ranijih pripremljenih sredstava za napad na policiju.
To, smatra Kurteš, mora biti predmet pažnje i stručne analize koja treba rezultirati činjenicama koje će istražne organe usmjeriti, kako prema izvršiocima, tako i organizatorima, koji moraju biti identificirani, pronađeni i sankcionirani.
"Ovaj dio posla je u nadležnosti tužilačkih i policijskih organa i koliko je meni poznato oni na tome rade vrlo predano i već su došli do određenih rezultata. Kontekst koji želim da otvorim jest pokušaj da se upravo ovom nasilnom aspektu demonstracija, dadne legitimitet i opravdanje, uz istovremeni zahtjev za uvođenje kontrole ili nadzora nad provođenjem istražnih radnji u odnosu na one koji su tokom protesta počinili vrlo ozbiljna krivična djela", kazao je Kurteš.
Navodeći da se opravdanje za nasilje traži javno i najčešće se ističe očaj i nezadovoljstvo onih koji su ga činili naglašava da se legitimitet, svega što je učinjeno pokušava pribaviti tvrdnjom da je brutalni napad na organe reda i paljenje institucija bio jedini način da se protesti učine vidljivim i postignu svoj cilj.
"Ovo je vrlo vješto sročena, ali prozirna i veoma opasna zamjena teza koja ne smije proći i postati princip. Ne postoji opravdanje za nasilje. Nasilje ne može i ne smije imati opravdan motiv, niti postoji cilj koji može legitimirati nasilje", poručio je u govoru federalni ministar unutrašnjih poslova.
Zbog toga, Kurteš smatra da ne može biti kompromisa, te očekuje da svaka politička opcija i politički subjekt, mediji i novinari, sadašnji i budući demonstranti, kao i svi građani to prihvate kao "crtu ispod koje se ne može i ne smije ići, jer sve ispod te crte je anarhija, kojom se devastira pravni poredak i uvodi haos.
Također, Kurteš je ukazao na ono za što smatra da je u ovom, kao i nekoliko prethodnih događaja „limitiralo policiju da svoj zadatak ispune još bolje, efikasnije i s manje posljedica“.
"Organizaciona struktura policijskih snaga BiH, posebno u Federaciji BiH nije funkcionalna i ne odgovara evropskim standardima policijskog organizovanja. Ovakva kakva je ona limitira policijske kapacitete, utiče na efikasnost u djelovanju i povećava rizik, posebno u kriznim situacijama", zaključio je Kurteš, ističući da apsolutno podržava pravo građana da protestima iskažu nezadovoljstvo.
Potcrtao je činjenicu da „civilne kontrole nad radom policije, praktično i nema, što je, po njegovim riječima, nedopustivo i što se mora promijeniti, dodajući da „rukovodioci 11 policijskih agencija odgovaraju svojim nezavisnim odborima“ i da među njima „nema subordinacije“.
"Šta nije uredu i šta treba mijenjati, može i mora definisati isključivo civilna, prije svih zakonodavna vlast, koja kroz svoje organe, prema važećim zakonima to su nezavisni odbori, vrši civilnu kontrolu nad onim što policija čini, posebno onim što se zove rezultat tog činjenja", kazao je Kurteš
Kao i na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Kurteš je i danas delegatima Doma naroda Federalnog parlamenta predložio da „Federalni parlament zaduži svoje komisije za sigurnost da što prije u saradnji sa strukom, naprave analizu u kojoj će detektirati sve slabosti važeće policijske strukture s prijedlozima za njihovo prevazilaženje".
Nakon toga bi se, kroz parlamentarnu proceduru definirala rješenja i modeli implementacije u Ustav Federacije BiH, kao i zakone koji regulišu oblast unutrašnjih poslova u FBiH.
Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova je pripremilo i Vladi FBiH dostavilo prijedloge mogućih rješenja za situacije kakve su bile 7. februara ove godine.
