Ugledna novina pod naslovom "Sarajevo, grad u kojem je zemlja crvena od krvi i u kojem je Evropa umrla dva puta" piše da je u glavnom gradu BiH Evropa pokazala da nema savjesti.
"Morate doći ovdje da biste shvatili sebičnost ljudi koji su dozvolili ubijanje grada. No, unatoč silnom razaranju koje je pretrpio, Sarajevo širi svoje ruke. Siva i sumorna predgrađa postupno postaju živa iako su rane grada vidljive na betonskim zgradama. Gledajući ih dobijete želju da ih dodirnete, jedan po jedan, te ožiljke koje su ostavile bombe i mitraljezi", piše La Stampa.
Na tržnici mučenika, Markalama, od sanduka narandži i povrća sve je sakriveno, čak i ploča s imenima poginulih. Protiv spokoja koji prekriva tragediju nešto u nama se buni i ne dozvoljava zaborav.
Sarajevo je grad koji nije imao naciju, već je prihvatao sve ljude bez obzira na rasu, običaje, jezik...
Dva pucnja prije stotinu godina promijenila su sve. Na mjestu na kojem je Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda nalazi se muzej, jedan od rijetkih u kojima ne prokišnjava. Međutim, predmeti iz njegove postavke ne mogu dočarati posljedice i tragičnost ovog čina.
Godišnjica obilježavanja Sarajevskog atentata ukazuje na još uvijek duboke podjele. Od 19. do 21. juna u Sarajevu će se održati velika naučna konferencija, no neke zemlje, kao što su Srbija i Francuska, ne žele učestvovati i na svoj način će obilježiti godišnjicu.
U Beogradu se na sve gleda sa nacionalističkim žarom, oni ne žele da se Gavrila opisuje kao teroristu već kao heroja.
"Neki su se povukli, ali nema veze. Već imamo 140 radova iz 27 zemalja. To nije loše za lokalni institut kakav je naš. Gavrilo će za Srbe oduvijek biti heroj, a za druge terorista, no to nije ispravan historijski pristup. On je bio izmanipulisan od strane srpskih vojnih krugova, no rat su željeli i autrijski vojni krugovi. Problem za nas je sjećanje. Ne možemo promijeniti historiju izmišljajući bolju prošlost, a ne možemo je ni zanemariti" rekao je za La Stampu Husnija Kamberović, direktor Instituta za historiju u Sarajevu.
O drugom ratu, koji je završio prije 20 godina, Bosanci pričaju sa nekom vrstom tužnog ponosa. Razočaranje je prisutno na svakom koraku, a velika većina ljudi još uvijek razmišlja o prošlosti.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
