Lagumdžija o ANP-u: Bolje je da ova kriza traje, nego da Predsjedništvo krši Ustav i zakone
Lagumdžiju smo uoči zasjedanja Predsjedništva BiH u utorak upitali šta je rješenje političke krize u vezi s ANP-om u trenutnim političkim okolnostima.
"Jedino rješenje u bilo kojim političkim okolnostima, a naročito u kritičnim političkim okolnostima u kojim se nalazimo je vladavina prava i poštivanje Ustava i zakona. Ovdje se više ne radi o tome da li ćemo nastaviti da idemo po NATO putu, da li ćemo nastaviti s realizacijom MAP-a ili dostaviti Godišnji nacionalni program (ANP) već je upravo ovdje pitanje vladavine prava i poštivanje Ustava ove zemlje. Ukoliko bi Džaferović ili Komšić odustali od vladavine prava ili njih dvojica zajedno i doveli nas u situaciju da imamo mandatara koji neće da poštuje vladavinu prava, a to je slanje ANP-a u bilo kojoj formi, onda bi i jedan i drugi praktično bili politički pomnoženi s nulom. Tako da ja ne vidim rješenje u nepoštivanju vladavine prava. S druge strane ukoliko Dodik insistira na nepoštivanju ustava i zakone ove zemlje, onda ćemo morati odgovoriti na pravi način, a to nije imenovanje mandatara po njegovoj želji koji bi nas tek onda uveo u kriznu situaciju“, kazao je Lagumdžija.
Komšićeva i Džaferovićeva ruka: Ili zajedno ili nijedan
Lagumdžija je potcrtao da je uvjeren da će po ovom pitanju Komšićeva i Džaferovićeva ruka biti u zraku ili zajedno ili nikako.
''Ovdje nije riječ o političkim razlikama, kada je riječ o Komšiću i Džaferoviću, koje evidentno postoje, već o odnosu prema državi i potpuno sam uvjeren da svaki put kada se testira država da će obojica ili dići ruku za ili će biti protiv“, kazao je on.
Bolje je, smatra Lagumdžija, da se ova kriza, ovakva kakva je, nastavlja do nekog razumnog ponašanja ljudi koji će pristati na poštivanje Ustava i zakona nego od krize "u kojoj će nas Predsjedništvo dovesti do toga da se ne poštuje Ustav ove zemlje ili vladavina prava i to je uvod u bezvlašće u ovoj zemlji i rušenje mirovnog sporazuma sa svim konsekvencama koje ovdje slijede“.
''Mislim da je apsolutno jedino rješenje da se bez ikakvog odustajanja od vladavine prava krene u realizaciju MAP-a odnosno dostavljanja bilo koje forme ANP-a. Ono što neki zovu skraćeni ANP, to samo po sebi nije bitno, dakle obim ANP-a. Bitno je da se s tim krene. Jer i budali je jasno da kada bi ispunili sve uslove, opet bi institucije BiH morale donijeti odluku o tome da li ćemo postati članica NATO-a i to opet u skladu s Ustavom i zakonom. Zato Dodikovo zaustavljanje ANP-a nije zaustavljanje NATO puta. To je suspenzija Ustava i zakona ove zemlje, a to je mnogo opasnije nego ne ići ka NATO-u. Ako Dodik ili bilo ko drugi želi izaći iz ove situacije, onda postoje samo dva načina. Jedan je da u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o odbrani i da za to nađe političke partnere, a drugi je da u skladu sa postojećim Ustavom i zakonskom regulativom čeka trenutak u kojem će BiH donositi odluku o NATO putu“, cijeni Lagumdžija.
On dodaje da se stvari ovdje radikalno mijenjaju podsjetivši da su Radmanović, Dodik i Špirić bili ključni akteri u usvajanju Zakona o odbrani u našoj aplikaciji za MAP i zahtjevu NATO-u da idemo za članstvo.
Bidenova posjeta BiH
''Prije desetak godina kada je potpredsjednik SAD-a Joseph Biden bio u Parlamentu BiH, deset lidera političkih stranaka imalo je sastanak s njim i tada je Dodik bio prvi koji je rekao: gospodine potpredsjedniče dajte nam papir da potpišemo da ulazimo u NATO, što se mene tiče možemo sutra. Radi se o tome da su se očigledno političke okolnosti promijenile, ali ni Dodik ni bilo ko nema pravo da ruši vladavinu prava“, rekao nam je naš sagovornik.
Upitali smo ga i da li je Dodik u prednosti ukoliko Komšić bude insistirao da na dnevnom redu sjednice bude ANP.
''Prvo, mislim da nijedan od potpisnika tih famoznih principa, dakle niko od ova tri mušketira, Dodik, Izetbegović, Čović, nema prednost nad drugim. Svako ima svoje probleme. Dodik nema apsolutno nikakve prednosti. Njemu ova priča o NATO-u služi da skloni fokus s pravih pitanja. Njegov problem i nervoza bi bila logična da proizilazi iz stanja u kojem se nalazi RS u ekonomskom i socijalnom smislu. Dodik je jedini čovjek koji u svom ''vilajetu“ ima ozbiljnu opoziciju. Čović je nema, a nema je ni Izetbegović. Ja sam shvatio Komšićevo stavljanje na dnevni red sjednice kao rezultat onoga što smo svi pročitali, a to su principi koje su potpisali tri lidera stranaka. Principi koje su potpisali su ništa drugo do poziv na vladavinu prava. Svako ozbiljan koji je to pročitao protumačio bi na način da se krene u realizaciju onoga što smo preuzeli po Zakonu o odbrani, a to je upućivanje godišnjih nacionalnih programa na NATO putu. Ako mu jedan član Predsjedništva kaže da to neće potpisati, onda je logično i da ne stavlja na dnevni red. Tim više što i Džaferović i Dodik imaju vrlo moćna mehanizam pozivanja na vitalni interes i veliki vjerovatnošću da dobije podršku u nadležnom entitetskom organu“, istaknuo je Lagumdžija.
Pitanje raspodjele ministarstava
On naglašava da se ovdje otvara još jedno pitanje, a to je pitanje raspodjele ministarstava u datoj situaciji.
'Ukoliko ne postoji saglasnost o ANP-u onda je Ministarstvo odbrane ono koje će biti u konstantnoj blokadu po zakonu i Ustavu, jer ministar treba saglasnost dva zamjenika. U tom slučaju ne mogu da vjerujem da je Izetbegović pristao da u ime tri stranke SDA, DF-a i SBB-a da nema ANP-a i da im pripadaju praktično samo dva ministarstva, da Čović ima tri a Dodik četiri. To je ustvari ismijavanje demokratije. Rješenje je poštivanje vladavine prava i treba napraviti ozbiljnu raspodjelu odgovornosti i ministarstava u novom Vijeću ministara", rekao je Lagumdžija.
Za naš portal prokomentirao je i ponašanje EU u BiH kada je u pitanju NATO put.
"Jedino što je zajedničko EU i NATO-u da imaju 28 članica s razlikom što NATO ima šest članica koji nisu članice EU, a EU šest koji nisu članice NATO-a. Tačno je da se može ući u EU bez NATO-a, ali BiH ne može sebi dozvoltii nepoštivanje ustava i zakona i vladavine prava. Iz tih razloga EU se ovdje ne smije ponašati po principu hoće li BiH ući u NATO ili ne, jer to nije pitanje EU. Jer Finska će sutra predsjedavati EU, a ona nije članica NATO-a. Komesar za proširenje je Austrijanac, a njegova zemlja nije u NATO-u. Ali EU ne smije ovdje dozvoliti nepoštivanje vladavine prava. Predstavnici EU u BiH su u većem tehničkom mandatu neko Zvizdićeva vlada. Trenutno čelništvo EU je također u nekoj vrsti tehničkog mandata. Proći će još dosta vremena dok novo liderstvo EU s novom predsjednicom Evropske komisije preuzmu aktivno svoje pozicije. I siguran sam da će BiH u ovom vremenu Brexita, migrantske krize, u kojem se Berlin i Pariz još uvijek nisu usaglasili oko preslagivanja EU i reforme koja će sigurno trajati godinama, ne može očekivati da bude prioritet“, kaže Lagumdžija.
