Lagumdžija o Izetbegovićevom potezu u Beogradu: Ispravno je postupio, a Čović se ponio sramno
Lagumdžija je kazao kako poruke koje su iznesene na konferenciji za medije, a na kojoj su učestvovali članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, jasno govore da sastanak šefova dviju država s državničke tačke gledišta uopće nije ni trebao biti održan.
"Vučić je prije nekoliko mjeseci bio u zvaničnoj posjeti BiH. Uzvratna posjeta šefa države drugom šefu države mora biti dobro pripremljena i mora imati cilj, odnosno konkretan rezultat. Mi smo jučer vidjeli da njihova posjeta nije imala nikakvih rezultata", rekao je Lagumdžija.
On je podsjetio na jučerašnju izjavu kako su ekonomski odnosi Srbije i BiH mnogo bolji nego što su politički odnosi "koji nisu loši". Lagumdžija ističe da je ilustracija toga da su članovi Predsjedništva BiH i Srbije razgovarali kako da se otklone barijere piletine i piva, odnosno čelika i šećera.
"Razgovarali su, kako je rekao Vučić, o autodizalicama u Srbiji i homologizaciji autodizalica. Zaključili su kako je potrebno vidjeti kako da potvrde o uzajamnom priznavanju potvrda o kontroli kvaliteta važe u obje države. To nisu teme ni za sastanak ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića s ministrom za trgovinu, turizam i telekomunikacije Srbije Rasimom Ljajićem", kazao je Lagumdžija.
Bivši ministar vanjskih poslova BiH osvrnuo se i na izjave date o temi izgradnje autoceste Sarajevo-Beograd. On kaže da je, slušajući jučerašnju konferenciju za medije, imao osjećaj kao da Srbija nudi BiH da se napravi autoput između Sarajeva i Sandžaka, a ne Sarajeva i Beograda.
Srbija pokušava uzeti kompletnu Drinu, BiH ne treba Vučićeva hedija
"Najveći dar-mar je nastupio kada je počeo razgovor o hidrocentralama. Te hidrocentrale su pokazale da je priča o granici samo pokriće za mnogo veću priču. Tu se vidjelo da se Vučić ponašao kao neko ko će nam nešto dati. Pa nije Drina srbijanska hedija da nam je daju. To je arogantni nastup iz kojeg se vidi da je hidrocentrale na Drini i Bajina Bašta i Zvornik ustvari uzurpirala Srbija", rekao je Lagumdžija.
Na pitanje kako komentariše izjavu da se teritorije dijeli po principu "metar za metar", Lagumdžija je odgovorio da se tu vidjelo kako se pitanje granice rješava metodom pijačarskog nastupa.
"To su međunarodnopravni odnosi i tu se ne nastupa na način 'ja ću tebi dati dva kilograma jabuka, a ti meni dva kilograma krušaka'. Godinama je radila komisija na identifikaciji granice s Crnom Gorom i više od godinu dana problem nije stajao zbog Sutorine, već zbog toga što je dio komisije na tehničkom nivou identifikovao da postoji jedan problem koji nije raščišćen u katastarskim knjigama. Izlazak komisija na tih nekoliko stotina kvadrata na jednoj planini do koje ne postoji put pa je korišten i vojni helikopter koštao je više nego što vrijedi to parče planine, ali se to moralo raščistiti jer se radi o međunarodnopravnim odnosima", kazao je Lagumdžija.
U slučaju granice sa Srbijom, Lagumdžija ističe da spominjati 4+19 hektara u zamjenu za teritoriju gdje druga zemlja hoće, zapravo predstavlja priznanje da tih 4+19 hektara ne pripada Srbiji.
"Time se priznalo da se hidrocentrala, neovisno o tome da li pripada Srbiji ili i Srbiji i BiH, ustvari nalazi na teritoriji obje zemlje. Tu dolazimo do kapitalnog pitanja, odnosno pitanja granice, ali ne kako je to Vučić rekao 'administrativnih granica'. To su prestale biti administrativne granice prije 25 godina odlukom Badinterove komisije, kada su sve granice postale međudržavne granice. One po Badinteru idu tačno sredinom rijeke Drine, što znači da Drina jednako pripada Srbiji i BiH", rekao je Lagumdžija.
On smatra da se nakon jučerašnjeg sastanka jasno vidjelo da Srbija preko centrala pokušava uzeti Drinu i razbiti koncept Badinterove komisije. Lagumdžija najsramotnijim ponašanjem smatra ponašanje člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragana Čovića.
Čović poručio Hrvatima u BiH da imaju vanjskopolitička viđenja kakva im odredi Beograd
"Čović se ponašao kao advokat Srbije, a ne kao predsjedavajući Predsjedništva BiH. On čak u svojim istupima nije pokušao ni zamaskirati da govori u ime Hrvata iz BiH, nego je tri puta ponovio 'za bilo koje pitanje, mi ćemo vidjeti šta Srbija misli'. Začudio sam se što Čović usred Beograda uvodi princip 'metar za metar' kao princip koji treba da važi i kod uređenja definisanja granica s Republikom Hrvatskom", kazao je Lagumdžija.
Lagumdžija je rekao da je ostao šokiran Vučićevim i Čovićevim izjavama kako su oni dobar dio onog što su iznijeli na konferenciji za medije u vezi s državnom granicom zapravo usaglasili u Sarajevu.
"Istup Bakira Izetbegovića je najblaža forma njegovog obraćanja. Ustvari, šta je rekao Izetbegović? On nije uopće ulazio u detalje, jer ne vjerujem da je bio pripremljen za stvari koje su izrečene. Izetbegović je rekao jednostavnu rečenicu da će se vanjska politika BiH određivati u Sarajevu, odnosno u Predsjedništvu BiH, u skladu s Ustavom BiH. I to je nekom sporno? Za mene je skandalozno što Čović nije rekao da je Izetbegović apsolutno u pravu", rekao je Lagumdžija.
Podsjetio je da i srbijanski predsjednik sve vrijeme govori kako se o bh. politici treba odlučivati u BiH, tako da je Izetbegovićeva izjava bila spašavanje obraza države u besprizornoj situaciji razbijanja međunarodnih normi.
"Nevjerovatno je što Čović usred Beograda i pred očima svjetske javnosti jasno kaže kako o BiH i njenoj vanjskoj politici treba da odlučuje Srbija. Gdje mu je tu zaštita hrvatskog naroda? Je li hrvatski narod u BiH treba da ima vanjskopolitička viđenja kako mu se u Beogradu to definiše? Da je kojim slučajem Izetbegović to rekao, Čović bi vjerovatno demonstrativno napustio sastanak i konferenciju te poručio kako niko nema pravo u ime hrvatskog naroda to govoriti. U Čoviću smo očito dobili Vučićevog advokata", smatra Lagumdžija.
On je zaključio da je postala navika da se u BiH ne traže državnici, već poglavice koje pristanu da budu proglašeni "direktorima nekih drugih filijala u BiH". Lagumdžija smatra da prvo naši članovi Predsjedništva BiH trebaju shvatiti da su izabrani da vode državu u skladu s Ustavom BiH, a da nakon toga i naši susjedi trebaju shvatiti kako ovdje ne mogu instalirati direktore kojima će iz drugih zemalja biti diktirani stavovi.
