Lagumdžija o novom zakonu o VSTV-u: Ministarstvo pravde svoj dio posla nije radilo transparentno
Cilj okruglog stola je uključivanje stručne zajednice u proces izrade Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i analiza predloženog zakonskog rješenja u pogledu sastava Vijeća i njegovu nezavisnost, odredbi o sukobu interesa i prijavi imovine, načinu izbora i nadležnosti pomoćnih tijela VSTV-a te disciplinskih postupaka i ostalih mehanizama za osiguravanje integriteta sudija i tužilaca.
Medijima su se obratili izvršna direktorica TI u BiH Ivana Korajlić, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija i sudija Vrhovnog suda FBiH Goran Nezirović.
Izvršna direktorica TI u BiH Ivana Korajlić je na početku naglasila da se novi Zakon o VSTV-u dugo čekao te je riječ o velikoj reformi koja traje nekoliko godina.
Uvođenje regionalizacije
Reforma je trebala, između ostalog, omogućiti nezavisnost rada VSTV-a nezavisnosti rada i izbora sudija, spriječiti sukob interesa i omogućiti proces kontrole imovinskih kartona.
"Nažalost, ono što smo vidjeli je jedan netrasnparentan proces izrade ovog zakona gdje je najveću ulogu preuzela zapravo izvršna vlast, gdje se nisu čuli glasovi pravsuđa i stručne zajednice. Nisu im bila omogućena prisustva radnim grupama i vidjeli smo zabrinjavajuće pokušaje da se stavi još više značaja na etničke kriterije pri izboru članova Vijeća, odnosno uvođenju regionalizacije što vodi ka još većim etničkim podjelama", upozorava Korajlić.
Ističe da nije osiguran ni integritet procesa izbora članova Vijeća te je mnogo toga ostavljeno na regulisanje podzakonskim aktima, za koje se ne zna kako će izgledati.
"Stiče se utisak da se ovaj reformski proces pokušava iskoristiti da se zadrži ili omogući veća kontrola na određeni način nad radom pravosuđa. To je ono što pokušavamo spriječiti osiguranjem jednog šireg dijaloga. Nisu za sada ispoštovane ni sve preporuke Venecijanske komisije", kaže Korajlić.
Današnji skup je, ističe, pokušaj da se dođe do konkretnih prijedloga i uputi apel Ministarstvu pravde BiH da se osigura kvalitetan zakon.
Ističe da Vijeće ministara BiH može napraviti izmjene zakona u svakom času, kada dođe na dnevni red, a mogućnost korekcija tih izmjena u parlamentarnoj porceduri je minimalna.
"Godinama govorimo o urušenom ovjerenju u pravosuđe, upitnom integritetu pojedinih sudija i tužilaca zato je neophodno da se revidira ovaj zakon, usvoji novi kako bi se podigla ljestvica odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija", zaključila je Korajlić.
Kritika struke
Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je rekao da je početak izmjena ovog zakona bio netransparentan, pristrasan i tendenciozan, za pšta krivi pristup Ministarstvo pravde BiH.
"Moj stav je da Ministarstvo pravde svoj dio posla nije radilo transparetno i najboljoj vjeri. Nas su nastojali u potpunosti marginalizirati, materijale za sastanke smo dobijali dan uoči sastanka, svi ostali su dobili ranije. Značaj ovog zakona je neprocjenjiv, ovo je najvažniji zakon za pravosuđe. Kad sam shvatio u kom pravcu to ide već u proljeće sam pozivao profesionalnu zajednicu da se uključi u ovaj proces", kaže Lagumdžija.
Dodaje da se profesionalna zajednica uključila, iako malo kasno. Međutim, ono što je danas u opticaju rezultat je pozitivnog pritiska na izvršnu vlast da ne smiju raditi šta žele.
Također kaže da je stava da bi Vijeće ministara moglo promijeniti ključne odredbe zakona i insistirati na regionalizaciji pri popunjavanju Vijeća.
Ima rezerve po pitanju broja članova Vijeća i smatra da je 20 članova previše te bi optimalno rješenje bilo da ostane na 15.
Naglašava da bi se regionalizacijom prilikom popunjvanja Vijeća povećao politički utjecaj na pravosuđe.
Sudija Vrhovnog suda FBiH Goran Nezirović kaže da je stava da nas dosadašnje iskustvo može naučiti da će smjer ovog zakona odrediti politika i to nije dobro.
"Ono što želim reći je da treba poslati poruku da ozbiljna reforma sudskog sistema još nije započela. Da bismo imali ozbilju reformu moramo imati ozbiljan strateški program, mi ga nemamo. On je mnogo kompleksniji i složeniji od usvajanja dva zakona koji se navode kao prioritet EU, a to je Zakon o sudovima i Zakon o VSTV-u", zaključuje Nezirović.
