Lagumdžija o "Schmidtovom planu": To bi bio posljednji ekser u podjelu države na tri livade
"Sam nagovještaj OHR-a, bez bilo kakve javne i parlamentarne debate, nakon Ustavom i Zakonom otpočetog izbornog procesa, da sprema najozbiljniju odluku od postojanja ove institucije koja bitno može odrediti ne samo izborni rezultat već i karakter države i društva, zahtijeva očitovanje što većeg broja ljudi", rekao je.
Lagumdžija kaže da je iz razgovora koje je obavio sa nekolicinom od ključnih aktera bh. političke scene, koji su razgovarali sa OHR-om, shvatio da ni oni nemaju odgovore na ključna pitanja koja sam im postavio.
"To me je zabrinulo mnogo više od medijskih natpisa koji su sami bili dovoljni za oprez. Bila bi smiješna da nije tragična argumentacija iz OHR-a kao što je ona da im se žuri sa ovim odlukama kako bi mi do decembra implementirali izborne rezultate jer bi onda mogli dobiti kandidatski status za EU. Podsjećanja radi, trebali bi pristati na rasturanje države i društva pa da dobijemo isti onaj status koji je Turska dobila prije 23 godine, a Sjeverna Makedonija prije 18 godina", dodao je.
Dalje kaže da ako je visoki predstavnik Christian Schmidt htio da promjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, korištenjem svojih ovlasti i mesarske satare, udari posljednji ekser u podjelu države na tri nacionalne livade, onda je na dobrom putu da to učini ukoliko ga dobri ljudi ove zemlje zajedno ne zaustave.
"Umjesto da budu u paketu pometeni na predstojećim izborima, nesuđena braća Dalton naših sudbina, Dodik, Čović, Izetbegović i Komšić, su Schmidtovim 'curenjem' elemenata najcrnje odluke evropske Crne internacionale dobili najbolji poklon za njihovu koordiniranu predizbornu kampanju", dodao je.
Lagumdžija je mišljenja da ukoliko bi takva besramna odluka bila donesena ona bi bila uvod u podjelu zemlje na tri nacionalne livade sa tri plemenske vođe i jednu predsjedničku kancelariju za četvrte četiri godine bez rada i odgovornosti uz ničim zaslužene privilegije.
"Za razliku od primjedbi u medijima koje su se fokusirale na kantone koji bi se 'objedinjavali' ukoliko imaju manje od 3% pripadnika nekog naroda - dok se uvažavala Schmidtova 'spremnost' da spriječi blokade i obezbijedi integritet izbora - moj je stav, zasnovan na neoborivim argumentima, da su na stolu mnogo veći problem od problematičnih 3%. Naime problem '3% cenzusa' jeste problem, ali on služi prije svega za skretanje pažnje sa druga dva još veća problema.
Od Dejtona do danas sam naučio da je u ovakvim situacijama đavo uvijek bio u detaljima kojih u Schmidtovim 'procurenim' papirima ima previše, te ako ih se ne riješimo na vrijeme prerastu u izvor stalnih konfrontacija i nestabilnosti.
Ponuđeni 'paket' bez dileme vodi u dalju podjelu zemlje i 'deblokadu' formiranja izborne vlasti tako što će se vlast uvijek formirati od nacionalista. Oni će i dalje nastaviti da nas dijele kako bi poslije izbora zajedno formirali vlast 'jer tako mora po Ustavu i Izbornom zakonu koji je skrojen bez ikakve javne rasprave i parlamentarne debate po diktatu iz susjedstva i po Schmidtovom šnitu'", naglasio je.
Po tako skrojenom šnitu samo 5 kantona bi bili “vlasnici” Federacije jer bi iz njih dolazilo ne samo preko 70% zastupnika u Predstavničkom domu već i preko 2/3 pripadnika svakog od klubova naroda Doma naroda koji nominiraju Predsjednika i Podpredsjednike Federacije, smatra Lagumdžija.
"Dovoljno je da se dvije (tri) 'vodeće' nacionalne stranke slože i preostali postaju nebitni pri čemu ne bi bilo ni potrebe puno se truditi oko preostalih pet kantona jer oni ne igraju ulogu ni kroz Dom naroda pošto svakako nisu toliko brojčano 'važni' u Predstavničkom domu. Najsramnija je podvala oko 'deblokade' izvršne vlasti koja umjesto da spušta blokadu u Domu naroda ona podiže 'letvicu' sa Ustavom propisanih 6 na neustavnih 'startnih' 8 delegata u Klubu naroda koji nominiraju čelnike izvršne vlasti", dodao je.
Ističe da je priča za naivne tzv. drugi i treći krug sa 5 odnosno 2 delegata koji mogu nominirati čelnike jer su ta pravila izmišljena samo za narode koji su se “demokratizirali” pa nisu svi u jednoj stranci.
"Ostaje možda malo mutno kako to da prije par dana njemački Parlament usvoji rezoluciju kojom se imenom osuđuju Dodik i Čović kao rušitelji Mirovnog sporazuma, a sada Christian Schmidt daleko od očiju javnosti upravo njih dvojicu, izmjenama Ustava Federacije i Izbornim zakonom, imenuje za prinudne upravnike zadužene za stečajni postupak i podjelu zemlje", pita se bivši predsjednik SDP-a.
Kaže, da ne bi bilo nesporazuma, nisu samo stranci i visoki predstavnik krivi za "ovaj besramni čin međunarodnih upravljača".
"Oni su četvrti na top listi odgovornih jer su im tri 'prvoplasirane' grupe to dozvolile. Prvi smo mi koji dozvoljavamo ili se povlačimo pred ljudima koji vladaju našom zemljom kao rezultat našeg izbora ili šutnje i nečinjenja. Drugi su oni među nama koji ruše ovu zemlju kao dio vlastitog projekta, uz pomoć crne internacionale, kako bi izbjegli lice pravde. Dodik i Čović su samo lideri te ekipe. Treći su oni koji su sa HDZ-om i SNSD-om formirali državnu vlast bez formiranja Federalne vlade da bi im se potom pridružili i jalovi državno entiteski 'opozicionari' koji su odbili da učestvuju u pregovorima sa SAD i EU o izmjenama Izbornog zakona i sada se čude šta nam se desilo. Izetbegović, Komšić, Nikšić i Forto se mogu međusobno dogovoriti ko je od njih koliko kumovao ovoj katastrofi", rekao je.
Lagumdžija smatra da su "četvrti na top listi - lokalni međunarodni upravljači".
"Oni su ti koji su očito mogli raditi šta hoće jer se bosanskohercegovačka, "sarajevska državna i patriotska" politika na međunarodnom planu (u Vašingtonu, Berlinu, Londonu,…) umjesto susreta i strateški osmišljenih razgovora sa svjetskim liderima i našim dokazanim prijateljima svela na predizborne posjete našoj zaboravljenoj dijaspori. Propast naše političke scene i nepostojanja osmišljene bosanskohercegovačke politike koja se tragično odslikava u ovom, nadam se samo pokušaju, prekrajanja istorijskih procesa, povečava bijes i tugu zbog stanja u kojem se država i društvo nalazi. Ostaje mi nada da će nas to, sve zajedno, probuditi iz apatije i mirenja sa sudbinom da smo ostavljeni od svih a najviše od sebe samih.
U vremenu velikih svjetskih izazova i dilema nama je danas potrebnija nego ikada ozbiljna debata, promjene i akcije koje bi se vodile o ekonomskoj, energetskoj, obrazovno zdravstvenoj, socijalnoj i prehrambenoj krizi koje su pred nama. Upravo zbog toga Schmidtova (ne)osmišljena papazjanija nas danas stavlja pred izbor i odluku: ili da zajedno, na izborima ili ako treba i na ulici građanskim neposluhom, zaustavimo i Schmidta i braću Dalton sa njihovim lažnim opozicionarima, koji su se krili od pregovora o Izbornom zakonu da bi sada glumili patriote i pametnjakoviće, ili da pustimo da nas, odvojene, k’o stoku bez repa, vode dok im se to bude dopuštalo", zaključio je.