Lana Prlić: Ja govorim "hiljada", a imala sam peticu iz hrvatskog u gimnaziji
U intervjuu za Klix.ba, Lana Prlić govorila je o svojim političkim počecima, SDP-u i ljevici, nacionalnom i klasnom, Komšiću, Falataru i Bećiroviću, izbornoj kampanji koja je ispred nas, kao i zvučnom prezimenu koje nosi...
Na početku nam kaže kako važan razlog da se krene baviti politikom leži u činjenici da je išla u mostarsku gimnaziju, jednu od famoznih "dvije škole pod jednim krovom", kao i aktivizmu u nevladinom sektoru.
"Uvijek smo vodili borbu da nacionalna pripadnost ne bude presudna. Birali smo jednom tako predsjednik i potpredsjednik Vijeća učenika, a mi imali dva sjajna kandidata od kojih su oba bili Bošnjaci. Nisu nam to dozvolili, jer u ovoj zemlji sve treba biti u paritetu Bošnjak i Hrvat. Tako je krenuo neki naš bunt da treba birati ljudu po vrijednosti, a ne po tome kako se zovu. Otprilike tada je krenula moja svijest da društvo u kojem živim nije onakvo kakvo treba da bude. Uz sve to idu i iskustva djeteta iz miješanog braka", priča nam Prlić o svojim prvim političkim i aktivističkim godinama.
Politikom se počela baviti iz revolta
U ljeto 2010. godine se učlanjuje u SDP, učestvuje u predizbornoj kampanji, ističe predsjednika mostarskog odbora tada Zorana Perića, njegov doprinos njenoj političkoj profilaciji.
"Moj ulazak u politiku bio je izraz revolta prema sistemu, okolnostima u kojima živimo, stanju u društvu. Ipak, u politiku sam se brzo zaljubila, ponajviše zbog dragih ljudi koji su se tu okupljali, ali i načina na koji politika može pozitivno utjecati na društvene promjene. Kroz politiku upoznaš ljude iz čitave Bosne i Hercegovine, upoznaš i cijelu državu. Kod nas mnogi sanjaju da vide Španiju ili Italiju, a nisu otišli u drugi dio Mostara", kaže ona.
Kaže nam kako je većina aktuelnih političkih tema iz domene nacionalnog zapravo vještački generisana.
"Bez obzira koliko se mi vrtimo u tim nacionalnim temama za glavu ćemo se uhvatiti kad vidimo koliko su klasne razlike kod nas izražene. Srednji sloj više i ne postoji, dok se mi bavimo ko se kako zove, ljudi odlaze iz države, odlaze da se nikad ne vrate. Svađamo se hoće li hrvatska djeca učiti bosanski jezik ili bosanska djeca hrvatski jezik, dok svi uče njemački. Ja prva govorim 'hiljada', a u gimnaziji sam imala peticu iz hrvatskog jezika", priča Lana Prlić.
Strah je najsnažnija emocija i ljudi se boje promjena, kaže Prlić, nacionalne stranke kad ne znaju šta da urade, nepogrešivo su dotaknu rata i devedesetih.
Kome ćemo škole graditi ako nema djece
"Oni nas sve vrijeme drže u devedesetima, a na ove oktobarske izbore će izaći generacije koje su rođene 2000. To je apsurd. Sve je kao pozorišna predstava za narod, a narod iz straha uvijek povjeruje toj priči. Svi se bavimo teškim temama, pričamo ko je veći Bošnjak, Hrvat ili Srbin, a niko da pomisli kako je u supermarketu ženi koje radi za kasom i nema stolicu da sjedne, jer joj zakon to nije predvidio", kaže nam Prlić.
Kaže kako Čović stalno priča o pravima Hrvata, a ne sjeća se da je otišao da posjeti neke Hrvate tamo gdje su najugroženiji, u Republici Srpskoj. Smatra kako nam dolazi najteža i najkrvavija predizborna kampanja do sada.
"Prerano su se krenule zakuhavati stvari, a stalno smo u nekoj kampanji. Uopće se ne bavimo radu vlada i parlamenata ili neradu, bolje da kažem. Ipak, kad god izađe neka validna svjetska statistika vidimo kako tonemo sve dublje, a ova godina bi morala biti prijelomna. Mnogi su mi rekli da ako nešto se ne okrene ove godine, da ću ljudi Novu godinu slaviti kao građani neke druge države. Trebamo se zapitati kome se onda mi bavimo politikom, kome gradimo škole, kome mijenjamo obrazovanje ako nema djece. U Stocu se tako upisao tragično mali broj prvačića", smatra Prlić.
SDP je za izbore spremio program nazvan "Plan 10" koji je sačinjen od tema koje su građani izdvojili kao najvažnije. Sve je pisano vrlo konkretno, različite politike uvezane...
"U našem programu za obrazovanje postoji obećanje da ćemo godišnje renovirati sto škola, jer znamo da u Federalnom ministarstvu obrazovanja postoje znatna sredstva, samo što se ona ne troše na pravi način. Trošak da svaki prvačić u ovoj zemlji dobije besplatne udžbenike je mala i smiješna cifra za jednu zemlju. Udžbenike treba i standardizirati da se ne mijenjaju osam godina, da budu dostupni online, dosta toga", pojašnjava nam detalje.
Građani traže ujedinjenje ljevice
Kaže i da očekuje ozbiljan napredak SDP-a, da o tome govore sve ankete, ali da je pravo pitanje šta će se desiti poslije izbora i na koji način će se rezultati moći implementirati. Zanimalo nas je i koliko je za nju SDP prava socijaldemokracija, a koliko stranka koja je i danas zasnovana na onom predratnom sistemu.
“SDP je brojna stranka, nas ima više od 42 hiljade članova. Za mene mnogi kažu da sam liberalka, a meni su neki previše tradicionalni. U SDP-u postoji široki spektar članova, a partija treba da bude okrenuta za sve ljude, za sve građane. I upravo takvo je naše članstvo Bosna i Hercegovina u malom. Ja vjerujem u onu socijaldemokratiju gdje svako ima pravo da se izjašnjava kako želi, gdje se ne gleda kako se neko zove, a ja ću otići još dalje pa reći da i svako ima pravo na svoju seksualnu orijentaciju. Svako ima pravo da bude ono što želi i što je važno, da bude prihvaćen od društva kao takav. Ja se za takvu socijaldemokraciju borim", kazala je.
Kaže nam kako su mnoge ankete koje su provodili kazivale da građani traže ujedinjenje ljevice, zbog toga se toliko i insistiralo na tome.
"Nama se rasipaju glasovi i ljudi koji glasaju za ljevicu ili glasaju za određenu stranku ili ne izlaze na izbore. Ujedinjenja ljevica može da pokupi mnogo iz onog bazena gdje su oni koji ne izlaze na izbore. Ljevicu uzimamo dosta šire, volimo je nazvati građanskim blokom, jer je tu i Naša stranka. Mi imamo što je najvažnije zajedničku viziju države. Desnica istina ima jako puno stranaka, ali oni nisu programska već samo matematička braća i sestre, spoje se samo oko podjele plijena", izjavila je Prlić.
Za SDP je bila iznenađujuća kandidatura Željka Komšića za člana Predsjedništva, a kasnije i Boriše Falatara, jer nije bila produkt zajedničkih razgovora ranije.
S dva člana Predsjedništva iz stranaka ljevice država bi ljepše izgledala
"Mi ćemo imati kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva i u narednih mjesec dana će se zvanično znati njegovo ime. Mogu reći da Denis Bećirović ima podršku svih naših organizacija, a i ja sam ga prva kandidirala iako ne pripadamo istoj etničkoj grupi. Komšićevo i Falatarovo pravo je sasvim legitimno i ja bih zaista voljela vidjeti dva člana ljevice ili građanskog bloka sutra u Predsjedništvu BiH. Mislim da bi država s tim mnogo bolje izgledala", prokomentarisala je.
Nismo mogli a da ne upitamo i o "bremenu prezimena" koje nosi te stalnih pitanja o Jadranku Prliću.
"Zna me nervirati kad me mediji doživljavaju samo kroz to. Ja sam puno novaca, živaca i truda uložila u sebe i svoje obrazovanje, mnogo energije u svoj politički anagažman, da bi me neko smatrao samo nećakinjom Jadranka Prlića. Ne jer mene to vrijeđa, nego jer smatram da imam neke druge kvalitete, osim privjeska porodičnog porijekla", odgovorila je na kraju Lana Prlić, potpredsjednica Socijaldemokratske partije.
