Lars-Gunnar Wigemark: Lideri odluku CIK-a ne smiju koristiti kao izgovor da ne formiraju vlast

Istovremeno zajedno s kolegama iz SAD-a bih urgirao da ovo pitanje ne postane jedan politički talac ili izgovor da se ne učestvuje u formiranju vlasti, koalicija. To bi bilo nezrelo. Ako ste u demokratiji, trebate pronalaziti rješenja. Ovo rješenje mora biti domaće, a ne treba doći od predstavnika EU. Svakako, moraju se u obzir uzeti standardi Evropske unije. Svakako jedina instanca koja o tome treba dati mišljenje je Ustavni sud.

Da li vas aktuelno formiranje vlast čini optimističnim ili pesimističnim da će buduća vlast nastaviti rad na reformama? Imamo činjenicu da se određene koalicije u FBiH već formiraju na nivou kantona, a koje ne uključuju stranke SDA i HDZ. S druge strane, bez ove dvije stranke se, očito, neće moći formirati vlast na državnom ili federalnom nivou.

Mi nemamo nikakav stav o tome ko bi trebao da učestvuje u radu koalicija i gdje. Svakako, potrebno je formirati većine tamo gdje je moguće. I u Švedskoj, dakle mojoj državi, imamo problem formiranja vlasti još od septembra. Oni nastavljaju pregovore. Tako da ovo u BiH nije jedinstvena situacija. Postoji puno stranaka, neke nove grupacije su se oformirile i onaj ko ima većinu taj jednostavno ima demokratsko pravo da oformi vlast. To mora da se poštuje kao i neka druga pravila i principi koje imate u BiH. Ko god bude u vlasti treba da bude spreman da djeluje i da radi, da nastavlja rad na programima posebno kada je riječ o integracijama u EU.

Kako ste doživjeli svu ovu priču o nelegitimnom izboru člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda, koja, usput rečeno, još nije završena?

Što se toga tiče nema nikakve sumnje da su sva tri člana Predsjedništva BiH izabrana u skladu s važećim zakonima BiH, što je i potvrdila Centralna izborna komisija. Oni su preuzeli svoje funkcije i nemamo nikakve razloge da sumnjamo u izbor člana iz reda hrvatskog naroda. To je sve provedeno u skladu s izbornim zakonodavstvom. Postoji problem prema kojem se u BiH ne mogu svi prijaviti za određene pozicije, što je predmet presude ''Sejdić-Finci". Mislim da će to pitanje ponovo da se vrati i postat će aktuelno u kontekstu razgovora BiH za članstvo u EU.

Da li u institucijama EU ima volje da se bave pitanjima poput "majorizacije Hrvata", što hrvatski dužnosnici često stavljaju na stol u Briselu?

Hrvatska je jedna od 28 zemalja članica EU. Politika EU je zasnovana na razgovorima, sporazumima svih 28 članica. Ako imate jednu zemlju ili parlamentarce jedne zemlje koji zastupaju određeni stav, oni naravno imaju pravo na svoje mišljenje, ali to ne znači da će se promijeniti politika EU o određenom pitanju. Politika EU se zasniva na standardima EU i na onome što je dogovoreno između svih zemalja članica.

Tu postoje jasna pravila. Dakle, EU preferira domaća rješenja, ona koja se dogovore unutar određene zemlje, u ovom slučaju unutar BiH u procesima u kojima se moraju uzeti u obzir zakoni, Ustav, struktura BiH, tri konstitutivna naroda i Ostali. Veoma je bitno da presude Ustavnog suda budu provedene. A postoje presude u slučaju "Mostar", "Ljubić" koji to nisu. Ne možete se kretati prema EU bez pronalaženja rješenja u ovim slučajevima. Mora se pronaći rješenje kojim će svi biti zadovoljni. Većine imaju pravo, a i manjine imaju podjednaka prava. Mi ohrabrujemo i apelujemo na lidere političkih stranaka da pronađu sporazum koji će biti svima prihvatljiv. Mi se u svakom slučaju nećemo direktno miješati u ovaj proces. EU nema nikakav magični štapić kojim će se riješiti ovaj slučaj. Vi ne možete postati članica EU ukoliko vas neko kontroliše van zemlje.

Zamolio bih za komentar na postupke Milorada Dodika u Predsjedništvu, koji istrajava na prisustvu zastave Republike Srpske na zvaničnim događajima u toj zgradi.

Generalno, željeli bismo da Predsjedništvo BiH izbjegava bilo kakve radnje koje će dovesti do podjela. Oni trebaju da se fokusiraju na ono što im je zajedničko. A to je da predstavljaju BiH i da rade u interesu svih građana i države. To je kolektivno tijelo i moraju se pronaći rješenja koja će biti zajednička. Postoji zakonsko rješenje o zastavi BiH koje treba poštovati i primjenjivati kada je riječ o službenim sastancima. Prema tom zakonskom rješenju se uglavnom izloži zastava države. Ako se sastanemo u privatnim kancelarijama nekog od članova Predsjedništva BiH, tu mogu biti drugi simboli koji ne predstavljaju problem i koji nisu kontroverzni poput naprimjer nacističkih simbola i slično. To su interna pitanja koji se trebaju rješavati.

Kako generalno gledate na imenovanje bh. ambasadora?

Situacija je tu politizovana. U zemljama se često dešava da postoji određeni broj ambasadora koji su nekada imenovani na osnovu nekih ličnih odnosa s liderima političkih stranaka, a ne na osnovu profesionalne kompetencije. Ja sam bio u diplomatskoj službi zemlje dugi niz godina. Sarađivao sam u tom kapacitetu sa EU, sada već deset godina. Veoma je bitno imati sposobne ljude, jer ambasador nije političko imenovanje. Ono što je neophodno je da se radi u interesu cijele zemlje. Ali situacija je često takva da se ambasadori imenuju na osnovu nekih drugih kriterija, a ne nužno svoje stručnosti. Biti diplomata zahtijeva i trud i iskustvo, veoma je izložena funkcija. Tako da se moraju naći kvalitetne iskusne osobe. BiH ima problem sa svojim imidžom i to je činjenica. Prema mom mišljenju BiH uopće nije realizovala svoj potencijal u smislu predstavljanja države. Ako šaljete ambasadore u druge države, koji predstavljaju samo određenu grupu, to nije dobro. BiH je potrebna kvalitetna diplomatska služba koja će kvalitetno predstavljati zemlju i koja često može da učini čuda za svoju državu. Urgiram na vlasti da imenuju kvalitetne oosbe za predstavljanje svoje države.

Treba li novom sazivu vlasti reformska agenda 2? Sastanak o ovoj temi nedavno je održan u Sloveniji.

Ne mislim da treba napraviti paket reformi nazvan reformska agenda 2. Jednostavno nije došlo do situacije u kojoj je prethodni paket reformi istekao s jednim sazivom vlasti, s izborima koje smo imali. Treba da se nastave i socioekonomske reforme i one koje se tiču pravosuđa, suzbijanja korupcije, borbe protiv organiziranog kriminala. One su bitne za proces evropske integracije. Mi smo u proteklom periodu u tri navrata okupili predstavnike vlasti i međunarodnih finansijskih institucija.

Posljednji put smo takav jedan sastanak imali u Tesliću. Moram reći da smo impresionirani nivoom diskusije. Protekli put je razgovarano o zdravstvu i poslovnom okruženju. Bili su prisutni predstavnici političkih stranaka koji su ostavili sa strane razlike u mišljenjima, jer su bili svjesni da treba raditi na rješavanju konkretnih problema. Veoma je bitno da se kod formiranja vlasti imaju jasni programi i prioriteti. Imam osjećaj da trenutno ne postoji interes za provođenje nekih dodatnih reformi, već da je interes u nastavku provođenja postojećih. Oni koji su kritikovali one koji su radili na tim reformama će sada biti možda na vlasti tako da će biti zanimljivo vidjeti kako će prevesti svoje prethodne kritike u konstruktivne aktivnosti.

Kada bi BiH mogla dobiti kandidatski status u EU, sada nakon što je za državu aktiviran MAP za NATO?

Sljedeće godine ćemo imati bitnu godinu kada će Evropska komisija dati svoje mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji. I osim toga znamo da se moraju nastaviti reforme. Postignut je određeni napredak u smislu ekonomije, ali i dalje nema dovoljno radnih mjesta. Utisak koji sam stekao razgovarajući s ljudima širom zemlje, je da su oni umorni od konstatnih svađa između političkih stranaka o tome ko će na ovu ili na onu poziciju.

To jeste dio političke igre koja se ne vodi samo u BiH, ali ona se ne smije nastavljati unedogled. Trebaju postojati i određeni rokovi u postizbornom periodu kada se pokušaju naći koalicioni partneri. Potrebno je i biti realan u pronalaženju partnera s kojima može da se sarađuje gdje treba postojati razumijevanje u onome što treba da se uradi, a to je vlast koja će raditi na otvaranju radnih mjesta, koja će raditi na poboljšanju životnog standarda, pa i na smanjenju poreza i to pitanje treba da se otvori.

Razgovarali ste nedavno s Davorom Dragičevićem i Murizom Memićem koji traže pravdu za svoje nastradale sinove. Veoma istrajno. Kako vi gledate na ove slučajeve koji su dosta uzburkali bh. javnost u proteklom periodu?

Da, sreo sam se lično s njima, a imali smo i sastanak sa svim ambasadorima. Postoji dosta sličnosti između ova dva slučaja. To su očevi koji ne misle da pravni sistem države radi dovoljno u smislu pravde u slučajevima njihovih porodica. Oni smatraju da postoje ljudi koji su nedodirljivi i da svi dokazi nisu pravilno tretirani i da nisu iscrpljene sve mogućnosti u vezi s ovim slučajevima. Ovdje se radi o osnovnim ljudskim pravima i o situaciji koja je povezana s vladavinom prava. Ako vidimo ove slučajeve i slučajeve korupcije jednostavno je činjenica da postoji dosta ljudi koji se boje da govore o tome, gdje pravosuđe radi pod pritiskom. Mi smo uložili puno napora i vremena da bismo podržali provođenje istraga da bi pravda bila zadovoljena. To su stvari u vezi s kojima jesmo zabrinuti. Ovi problemi se ne mogu ignorisati.