Lars-Gunnar Wigemark za Klix.ba: Ovako više neće ići, ne možete nastaviti po starom
Često možemo čuti ambasadore Holandije, Njemačke, Velike Britanije i drugih zemalja EU kako oštro kritikuju bh. vlasti, dok institucije EU tvrde da su "fascinirane napretkom u BiH". Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU za BiH u razgovoru za Klix.ba kaže kako su ovakva neslaganja razumljiva.
"Postoji samo jedna politika Evropske unije prema BiH. Naravno, imamo 28 zemalja članica, one su se usaglasile o zajedničkom pristupu i zajedničkim stavovima, a prije određenog vremena je dogovoreno da se promijeni pristup i da se više vremena posveti ekonomskim i socijalnim temama. Mi smo od vaših političkih čelnika tražili da potpišu izjavu da će raditi na tim reformama, pri čemu su izmjene ustava, koji jeste diskriminirajući, stavljene u drugi plan. Taj pristup je usaglašen među svim zemljama članicama i kada čujem da postoji nesklad u njihovim izjavama moram reći da je stav zemalja EU jedinstven. Ono što ja, kao predstavnik institucija EU, mogu reći jeste da se slažem sa dosta kritika koje su upućene, ali sam svjestan da je uvijek lakše kritikovati, dok je teže predložiti rješenja i pomoći da se ona implementiraju. Mi svi znamo šta nije uredu u državi, mnogi od problema s kojima se BiH suočava su zajednički sa drugim zemljama u tranziciji, a slični problemi, kao što je korupcija, postoje i u nekim zemljama članicama EU", kaže Wigemark.
Wigemark smatra da se u BiH u posljednje vrijeme ipak vidi određeni napredak koji nije dovoljan, ali jeste uočljiv.
Zašto niko ne slavi dosadašnji napredak?
"Još uvijek smo u početnoj fazi, tek sad trebamo krenuti na sljedeći korak. MMF, Svjetska banka te Evropska banka za obnovu i razvoj smatraju ove reforme značajnim i traže da se zadrži ovaj zamah. Tek u trećem koraku promjene će biti uočljive, ali ove reforme predstavljaju važan dio transformacije ove zemlje”, dodaje Wigemark.
Bh. vlasti se istovremeno kunu u Reformsku agendu, ali nerijetko krše osnovne temelje koje su prihvatile u ovom dokumentu. Primjer je svakako dodatno poresko opterećenje u vidu oporezivanja toplog obroka i regresa, oporezivanja dobiti izvoznicima i drugih odluka u kojima mnogi vide licemjerje bh. vlasti. Ambasador Wigemark kaže da EU prati provođenje reformi i da je već napravljena procjena reformi koje su provedene, kao i akcionih planova koji su razvijeni na svim nivoima vlasti.
"Tačno je da bh. vlasti nisu učinile sve prema planu, ali dosad je to dobro. Ja mogu da ukažem na neke negativne dijelove, ali urađen je značajan posao pri čemu ne govorimo o procentima urađenog. Uzmite, naprimjer, novi Zakon o radu za koji znam da nije popularan među radnicima koji su zabrinuti za određene beneficije", kaže Wigemark koji dodaje da je najvažniji dio EU inicijative i reformskih procesa stvaranje novih radnih mjesta za sve obične ljude. Prema Wigemarkovom mišljenju, BiH ima zastarjeli sistem radnog prava pri čemu ima izuzetno visoke poreze na rad pri čemu bi u budućnosti BiH trebala ići ka tome da smanji porez na rad i poveća poreze na potrošnju, što su osnove savremene ekonomije.
Reforme koje predstoje moraju provesti bh. vlasti, ali Wigemark ističe da je ovo jedinstven pristup koji podržavaju EU, MMF, Svjetska banka, Sjedinjene Države...
"Ovo nje najambiciozniji plan reformi u posljednjih 20 godina u BiH. Istina, još uvijek ima dosta krutosti, ljudi oklijevaju s promjenama, a obični građani još ne vide dovoljno rezultata. No, rast privrede je izvjestan, bh. ekonomija raste brže nego bilo koja druga u regiji, ali niko ne želi proslaviti tu činjenicu", smatra Wigemark uz napomenu da su protekli izbori pokazali da se politički lideri, ali i građani, usredotočuju na pogrešne stvari.
Spona politike i ekonomije
Ono što Wigemark naziva jedinstvenim pristupom EU spram BiH mnogi vide kao gledanje kroz prste bh. vlastima, što u konačnici neće biti dobro za bh. građane. Mnogi posebno propituju pristup prema kojem se očekuje da ekonomske reforme prethode političkim. Wigemark kaže da EU ne kaže da BiH ne mora provoditi i političke reforme. EU neće odustati od Kopenhaških kriterija, poštivanje ljudskih prava je temelj pregovora, dodaje Wigemark.
"Ovaj ured, čak i prije mog dolaska, je razgovarao s hiljadama bh. građana. Oni su locirali ključne probleme kao što su nezaposlenost, loš obrazovni sistem, loše zdravstvo... Iz toga je proistekao Sporazum o rastu i zapošljavanju, kao i naknadni reformski plan... Ovdje govorimo o potrebama običnih ljudi, volim da koristim taj termin umjesto 'građani' koji je pomalo komunistički termin", kaže Wigemark.
Jedan od ciljeva reformi jeste odvajanje ekonomije od politike pri čemu Wigemark kaže da je institucijama EU jasno da u BiH postoji previše uplitanja političkih stranaka u ekonomiju.
“Ta spona mora nestati. Mi smo svjesni da se političke stranke podijele i dogovore koje firme će biti njihove poslije izbora. Koalicije se dogovaraju tako, dogovaraju se koje firme će oni preuzeti. Javni sektor se smatra resursom političkih stranaka a ne servisom običnih ljudi", dodaje Wigemark.
Wigemark se ne slaže da njegove kritike i kritike drugih zvaničnika EU ostaju površinske, zadržavajući se na općim mjestima bez konkretnih primjera.
"Dat ću vam jedan konkretan primjer. Recimo, cijena farmaceutskih proizvoda. U BiH određeni lijekovi, skupi lijekovi, su 30-40 posto skuplji nego u susjednim zemljama. Ove visoke cijene svi plaćaju zato što nema transparentnosti kada je u pitanju uspostava cijena, ne postoji pravilnik... Ovo pitanje je jedino od deset koje je postavila Svjetska banka i koje još nije ispunjeno. Zašto je to tako? Ja vam ne mogu dati tačan odgovor, a da ne počnem preispitivati veze za farmaceutskim lobijem", kaže Wigemark.
Kome da se prilagođavamo?
Suštinsko pitanje reformi prema Wigemarkovom mišljenju jeste integracija BiH, pri čemu u cijeloj BiH moraju biti isti uvjeti poslovanja, važiti isti standardi.
"Vi morate postati jedan subjekt, neka lokalna pravila mogu opstati, ali opće zakonodavstvo mora biti usklađeno u cijeloj zemlji. Kada započnete prilagodbu i pregovore sa EU, kada se otvori neko poglavlje, to zapravo nisu pregovori, to je prilagodba zakona BiH zakonima EU. Mi nećemo mijenjati naše zakone zbog BiH", kaže Wigemark uz pojašnjenje da EU BiH vidi kao jednu zemlju koja se želi priključiti EU, što ne znači da se moraju vršiti neke promjene ustroja države.
"Da, imate jedan od najkomplikovanijih ustroja i svi znamo zašto je to tako. Određene promjene će se trebati unijeti, ali je moguće napraviti ekonomske promjene bez mijenjanja i zareza u ustavu. Vraćanje na političke promjene je skretanje pažnje sa suštinskih pitanja", kaže Wigemark.
Zauzimanja jedne strane u unutarpolitičkim pitanjima, prema Wigemarkovom mišljenju, neće biti, pri čemu će EU podržati svakog lidera koji je spreman raditi na reformama bez poigravanja sa strahovima ljudi.
"Još uvijek previše lidera priča o prošlosti. Previše ih priča o etničkoj pripadnosti umjesto da pričaju o budućnosti. Svi su se obavezali da je EU njihov zajednički cilj, ali i dalje ne vidim u njihovim platformama i stranačkim programima kako oni planiraju povesti ovu zemlju ka EU. EU se svodi na transformaciju, a ovoj zemlji je ovo potrebno", kaže Wigemark.
Jedna od specifičnosti BiH jeste da faktički ne postoji nijedna parlamentarna stranka koja je protiv pridruživanja BiH EU, koja je euroskeptična. Sve stranke su, barem deklarativno, za članstvo u EU, a BiH se istovremeno presporo kreće na putu integracije u Uniju.
"Nije baš pošteno reći da niko od političkih čelnika nije učinio ništa, da oni samo deklarativno izjavljuju da su za perspektivu članstva u EU. Povučeni su neki potezi koji nisu jednostavni i popularni, recimo Zakon o radu, promjene u državnom sektoru koji se mora smanjiti... Ne možete kriviti političare za sve, dosta običnih ljudi se osjeća prijatno u trenutnoj situaciji. Vi morate tražiti od političara da ispune vaše potrebe, glasate za one za koje vjerujete da će ispuniti vaše potrebe", kaže Wigemark.
Zemlja se mora transformisati iz temelja, pri čemu se to odnosi i na obične ljude.
"Postoje možda ljudi koji misle da mogu raditi kako su radili do sada. Za njih imam vijest, e ne može se nastaviti po starom. Ne može na takav način. Ali jasno je da se sve ne može promijeniti preko noći. Ako neko učini nešto što je u skladu s reformama, ti ljudi zaslužuju neku vrstu pohvale, neku vrstu priznanja. Ne želimo uzimati nečiju stranu, ali biti lider podrazumijeva i donošenje nekih teških i nepopularnih odluka", kaže Wigemark.
Predizborna retorika nas je šokirala
Iako bi šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH rado govorio o reformskom procesu, posljednja dva mjeseca u BiH su glavne teme referendum u RS-u, Dan RS-a, Dan nezavisnosti BiH, izbori...
"Svi smo bili zapanjeni kako lokalni izbori, koji treba da se tiču lokalnih tema, postaju etno-nacionalistička priča. Vrijeme za referendum je vrlo loše, mi smo dali izjavu da je referendum ne samo nepotreban, već i nezakonit", kaže Wigemark.
Nakon sastanka u Istočnom Sarajevu u restoranu "Barka" na kojem je otkočen proces uspostave mehanizma koordinacije, Wigemark se sastajao s političkim liderima u BiH izuzev sa Dodikom.
"Kad bih se sastao s njim, ili bilo kojim drugim liderom koji je bio prisutan u Istočnom Sarajevu, ili nije bio, rekao bih da su lokalni izbori završeni, da se trebaju usredsrediti na ono što je bitno za ovu zemlju, završili ste sa tom retorikom", kaže Wigemark koji dodaje da sve ono što smo čuli u proteklim danima možemo nazvati poigravanjem sa strahovima i ranama ljudi koji su propatili.
Reforme moraju doći iznutra, EU ne može, niti želi nametnuti neke reforme.
"Vi morate donijeti promjenu u svojoj zemlji. Kada izađete na izbore vi glasate, birate onu stranku, onu osobu koja će zastupati vaše interese. Nažalost, mnogi ljudi glasaju zbog prošlosti ili zbog želje da sačuvaju sadašnje pozicije", poručuje Wigemark.
SIPA zbog trgovine narkoticima uhapsila Zdravka Šagolja, bivšeg komandanta HVO-a
