Lasić: U ovoj godini ćemo završiti poddionice Drivuša-Klopče i Klopče-Donja Gračanica

Dodao je kako taj program obuhvaća više projekata koji se mogu podijeliti u dvije grupe, i to projekti obilaznica i izgradnje cestovnih dionica od strateškog značaja za FBiH/BiH i projekti izgradnje obilaznica oko gradova te projekti rekonstrukcije postojećih cesta i kolničke konstrukcije (korekcija osovine, izgradnja trećih traka za spora vozila, rehabilitacija /rekonstrukcija mostova i tunela, rehabilitacija/rekonstrukcija crnih točaka i opasnih mjesta i slično).

Govoreći o radu zračnih luka, ministar Lasić podsjetio je kako su u Federaciji BiH u operativnom radu tri međunarodna aerodroma– Međunarodni aerodrom Sarajevo, Međunarodni aerodrom Tuzla i Zračna luka Mostar. Po njegovom mišljenju, sva tri aerodroma su u operativnom i funkcionalnom smislu u stanju izvršiti adekvatan prihvat i otpremu aviona i putnika te posjeduju licence međunarodnih zračnih luka.

Dodao je kako je u toku izgradnja i stavljanje u funkciju aerodroma u Bihaću.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija već nekoliko godina aktivno učestvuje u razvoju avio infrastrukture u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz subvencije i kapitalna ulaganja, ustvrdio je Lasić, dodavši kako iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu, od sredstava putničke takse-naknade za razvoj i unaprjeđenje zračnog saobraćaja u Federaciji BiH, treba biti realizirano ukupno 13 miliona maraka.

Po njegovim riječima, transferi međunarodnim zračnim lukama imaju za cilj povećanje njihove konkurentnosti te približavanje usluga zračnog prijevoza korisnicima iz regije.

Aerodromi u FBiH iz godine u godinu bilježe rast broja putnika kao i rast cargo prometa, čime je vidljivo da ova ulaganja imaju i ekonomsku opravdanost, napominje Lasić te ističe kako su zračne luke u FBiH postale bitan faktor za regionalni rast i razvoj kako privrede i turizma, tako i ostalih grana u FBiH.

Iako Federacija BiH nije vlasnik navedenih aerodroma, odluke su donesene s ciljem unaprjeđenja zračnog saobraćaja na teritoriju Federacije BiH, kao i povećanja njihove konkurentnosti u odnosu na druge aerodrome u okruženju.

"Jedan od ciljeva Ministarstva je ulaganje u avio infrastrukturu u FBiH kako bi se ponudila kvalitetna razina usluge te kako bi aerodromi u Federaciji BiH ispunili visoke međunarodne standarde ICAO-a i Eurocontrola i bile još konkurentnije zračnim lukama u okruženju i regiji", naglasio je Lasić.

Što se tiče željezničkog saobraćaja, uvođenjem linije za Čapljinu "Talgo" garniturama u julu 2017. godine, i puštanjem linije od Sarajeva za Banju Luku u augustu iste godine, došlo je do znatnog povećanja u prijevozu putnika koji je u proteklom periodz bio u drastičnom padu, kazao je Lasić.

Dodao je kako Ministarstvo još ne posjeduje podatke o tačnom broju prevezenih putnika jer su te linije puštene u drugoj polovici 2017. godine.

Kod prijevoza tereta, Željeznice Federacije BiH u proteklim su godinama najveći prijevoznici roba u Federaciji BiH i drže određenu konstantu s blagim porastom prijevoza tereta.

"Smatramo da će se u budućnosti ovaj vid transporta sve više povećavati iz razloga utvrđene politike EU, gdje će se teretni saobraćaj na veće udaljenosti gotovo u cijelosti prebaciti na brodski i željeznički prijevoz", naglašava ministar te napominje kako energetski učinkovitija vozila i čistija goriva vjerojatno neće biti dovoljna za postizanje potrebnog smanjenja ispušnih plinova, što će podrazumijevati veću upotrebu željezničkog prijevoza.

Kada je u pitanju pomorski saobraćaj, Lasić ističe kako BiH, odnosno Federacija BiH izlazi na Jadransko more s dužinom obale od 25,80 kilometara na morskom prostoru Klek-Neum, a pošto nema izgrađene pomorske infrastrukture (luka, pristanište, marina) pomorski saobraćaj se odvija sporadično u turističke svrhe.

"U zaljev Klek-Neum povremeno uplovljavaju putnički brodovi manjih dimenzija, kao i čamci i jahte svih vrsta, dok pomorskog saobraćaja tereta nema", ustvrdio je.

Što se tiče riječnog saobraćaja, trenutna situacija je takva da se na plovnom putu rijeke Save obavlja neznatan saobraćaj u odnosu na očekivani promet roba.

"Luka Brčko ima oko 120.000 tona saobraćaja na godišnjem nivou i neznatni dio preko Luke Bosanski Šamac. U budućnosti je planirana rekonstrukcija plovnog puta rijeke Save te rekonstrukcija Luke Brčko i pristupnih komunikacija luci čime bi se osigurali preduslovi za povećanje prometa roba", kazao je ministar Lasić.