Lazović: BiH je nezavisnost odbranila referendumom, oružanom borbom i političkim sredstvima

Prvog marta 1992. godine na referendum o nezavisnosti odazvalo se 64,31 posto građana BiH, od čega je 99,44 posto glasalo da je za "suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive".

Miro Lazović, tadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, prisjeća se burnog perioda raspada bivše Jugoslavije, kada je Bosna i Hercegovina morala birati da li će ostati u "skraćenoj" Jugoslaviji ili prihvatiti prijedlog Badinterove komisije da dozvoli građanima da putem referenduma odluče o budućnosti države.

"To je bio težak period pritisaka na poslanike Skupštine Republike BiH od ljudi iz SDS-a. Uprkos tome, 25. januara u ranim jutarnjim satima poslanici Skupštine RBiH izglasali su referendumsko pitanje koje je 29. februara i 1. marta predočeno građanima. BiH je svoju nezavisnost odbranila putem referenduma, oružanom borbom i političkim sredstvima", kazao je Lazović.

On je dodao da je današnja BiH teritorijalno i politički podijeljena država, ali da je u svakom slučaju omogućeno da se unutrašnja integracija bh. države i društva vrši nenasilnim putem.

"Nažalost, Dan nezavisnosti slavi se samo na pola teritorije BiH. Republika Srpska taj dan ne prihvata i doživljava ga kao dan kada je počeo rat u BiH. Potrebno je na Parlamentu BiH donijeti jedinstveni zakon o državnim praznicima. Državni praznici imaju potrebu da ujedine sve građane BiH i da šire patriotizam, što nažalost trenutno nije slučaj. Entitet RS može imati svoj dan, ali taj dan mora biti kompaktibilan s Dejtonskim mirovnim sporazumom", zaključio je Lazović.

Uprkos tome što je referendumom potvrđena opredijeljenost građana BiH, on je ujedno bio i uvod u trogodišnju agresiju koja je odnijela više od stotinu hiljada života, te ostavila trajne posljedice od kojih se stanovništvo nije oporavilo ni danas.