U BiH stižu Von der Leyen, Rutte i Plenković: Lideri u procjepu straha i nade - između Schmidtovog nametanja i otvaranja pregovora
Posjeta se dešava u trenutku kada naša država prolazi veliki test unutrašnje stabilnosti i spremnosti da do marta ispuni uvjete kako bi do kraja trećeg mjeseca i službeno otvorili pregovore sa Evropskom unijom. Podsjetimo, BiH je u novembru dobila uslovno zeleno svjetlo za početak pregovora, onda kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.
A taj stepen usklađenosti suštinski znači usvajanje nekoliko veoma važnih zakona koje je Evropska unija davno stavila kao uslov pred BiH. To su Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima. Pored ta tri zakona pred našom zemljom je još niz važnih odluka koje će morati usaglašavati, međutim spomenuta tri zakona su prioritetna.
Šefica vlade EU Ursula von der Leyen, nizozemski premijer Mark Rutte i premijer Hrvatske Andrej Plenković će se sutra prvo sastati sa članovima Predsjedništva BiH. Zatim je planiran sastanak sa predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto te njenim zamjenicima, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, Zajedničkim Kolegijem Parlamentarne skupštine BiH te predstavnicima civilnog društva.
Stoga se postavlja pitanje šta domaći lideri mogu predstaviti predstavnici EU te nizozemskom i hrvatskom premijeru.
Zanimljivo društvo
Treba istaći da sastav ekipe koja dolazi u BiH nije nimalo slučajan. Rutte predstavlja državu koja je do sada jedna od najstrožih po pitanju otvaranja pregovora sa BiH, jer smatra da naša zemlja nije uradila dovoljno. Općenito, Nizozemska je jedan od najtežih ispita za sve zemlje koje imaju aspiraciju za pristup EU.
S druge strane Plenković dolazi kao neko ko treba lobirati za BiH i ko treba uz pomoć Von der Leyen uvjeriti Ruttea da BiH treba dobiti otvaranje pregovora.
S druge strane postavlja se pitanje s kakvim rezultatima i u kakvom ozračju domaći političari čekaju goste. Mjesecima traje trakavica i svojevrsno uslovljavanje u vezi usvajanja određenih važnih zakona. Primjer je Zakon o sudovima gdje mjesecima nema pomaka u vezi samog sjedišta Apelacionog suda. Značajnijeg pomaka nema ni kod drugih zakona, s tim da je Vijeće ministara nedavno usvojilo neke zakone koji nisu u vrhu priorittea za EU, ali su itekako važni. To je prije svega izmjena Zakona o državnoj službi.
Međutim, političko ozračje u državi nije sjajno i nije u duhu puta ka EU. Prije svega to se odnosi na politiku Milorada Dodika, koji i dalje obilježava 9. januar kao dan RS-a i ako je riječ o neustavnom prazniku. Zatim pokreće proceduru o usvajanju entitetskog izbornog zakona, nema imenovanja sudija u Ustavni sud BiH. Iz RS-a u Ustavnom sudu BiH više nema nijednog sudije, dok ih iz FBiH nedostaje dvoje.
Šta je na stolu
U takvom ozračju krajem prošle sedmice lideri državne koalicije održali su sastanak u Bakincima kod Banje Luke, gdje su pokušali dogovoriti set mjera na kojima će raditi. U nekoliko radnih verzija dogovora iz Bakinaca optimistično je najavljeno da će se do kraja februara završiti priča o Izbornom zakonu kao integralnom paketu koji uključuje i tehničke i političke izmjene. Zatim je navedeno da će se do kraja aprila usvojiti reforma Ustavnog suda, odnosno pozicije stranaca u Ustavnom sudu, zatim da se do kraja aprila donese zakon o izboru sudija u Ustavni sud i još nekoliko mjera.
Također je dogovoreno da se usvoji državni budžet. Ipak, treba istaći da je usaglašeno da se na Domu naroda Parlamenta BiH glasa protiv zakona koji je usvojen u Predstavničkom domu, a koji se odnosi na tehničke izmjene Izbornog zakona te da se spomenuti zakon vrati u redovnu proceduru.
To je naglašeno jer partneri iz državne vlasti ili neki od njih ne žele na taj način tehničke izmjene Izbornog zakona već žele izmjene u paketu, odnosno i politički dio koji se odnosi i na izbor članova Predsjedništva. Uslov za provođenje dogovorenih stavki je da visoki predstavnik Christian Schmidt ne nameće nikakve nove odluke.
Međutim, Schmidt je upravo najavio još krajem decembra nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona kao domaći lideri sami ne usvoje zakon, a s druge strane Dodik prijeti blokiranjem evropskog puta ukoliko Schmidt bilo šta nemetne. A te blokade bi značile da BiH do marta neće usvojiti ništa što EU traži od naše zemlje.
Tako je BiH trenutno u procjepu nade političara da Schmidt ništa neće nametati i neizvjesnosti nove blokade na EU putu. Von der Leyen, Rutteu i Plenkoviću bi sutra trebala biti predstavljena nada da će domaći lideri dogovoriti neophodno do marta i moliti Schmidta da u međuvremenu ništa ne nameće.
Tajming ofanzive pobunjenika u Siriji izaziva pitanja: "Suočit će se s novim savezom"
