Direktor Muzeja "Alija Izetbegović“ Adnan Žiško u razgovoru za Anadolu Agency s neskrivenim oduševljenjem zahvalan je Adnanu Mujkiću i Denisu Jejini iz ULUBiH-a (Udruženja likovnih umjetnika BiH) što su sve svoje organizacione sposobnosti i resurse posvetili uspješnom radu ove kolonije.
"Nastojat ćemo organizirati radionice koje bi bile zajednički projekti Muzeja i ULUBiH-a, pored toga razvijat ćemo ideju da slične projekte realiziramo i sa raznim kulturnim institucijama u našoj zemlji i inostranstvu“, kazao je Žiško.
Predstavljajući neke od projekta, on je najavio skorašnju premijeru dokumentarnog filma o Aliji Izetbegoviću, koji rade u produkciji sa Al Jazeerom Balkans, te dvodnevni naučni simpozij u saradnji sa Udruženjem "Mladi Muslimani 1939“ i jednom istanbulskom općinom.
"Naša misija je da rahmetli Izetbegovića približimo i običnim ljudima, ali i da se o njemu govori u akademskim krugovima, jer je evidentno da se intelektualci sve više i više bave ulogom Alije Izetbegovića. Pogotovo je to slučaj sa intelektualcima u Turskoj“, pojasnio je Žiško.
Ove navode potvrdio je i turski slikar iz Čanakalea Ahmed Hakan Yilmaz, koji je sa suprugom također likovnom umjetnicom, Betom, učestvovao u radu prve likovne kolonije u Počitelju.
"Naše oči i naše duše su od vremena agresije okrenute prema BiH i od tada imamo mnogo respekta prema vašoj zemlji. Kroz ličnost i politiku Alije Izetbegovića mi poštujemo i Bosnu i Hercegovinu. Glavnu inspiraciju za učešće u ovoj koloniji crpili smo iz posjete Muzeju „Alija Izetbegović“, jer prvi put Aliju Izetbegovića posmatramo iz umjetničkog ugla“, rekao je novinaru AA Yilmaz.
On je izrazio nadu da će imati tu sreću da organizira sličnu likovnu koloniju u Turskoj, jer turski narod gaji izrazito veliko poštovanje prema Aliji Izetbegoviću. U svakom slučaju, nadahnut historijom i inspiracijom koju može pružiti samo Počitelj, Yilmaz će svojim kolegama prenijeti utiske i impresije koje je doživio u Bosni i Hercegovini.
Ništa manje utisaka nije stekao ni Igor Rapčević, predsjednik udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, koji se ovdje našao u ulozi slobodnog umjetnika.
"Počitelj je uvijek veliko osvježenje. Smatram ovu koloniju jako značajnom, jer je mjesto ishodišta dešavanja gdje se okupljaju ljudi iz cijelog svijeta, gdje se uspostavlja uspješna regionalna saradnja i gdje se mogu razmijeniti ideje, saznanja o aktuelnim likovnim kretanjima“, kazao je Rapčević.
Na konstataciju da umjetnost briše sve barijere i granice, Rapčević je ponovio poznatu tezu da bi svijet izgledao sasvim drugačije ako bi se u njemu pitali umjetnici od onoga koji kakvog slikaju aktuelni političari.
Rapčević je ustvrdio kako nedovoljno poznaje lik i djelo Alije Izetbegovića, jer dolazi iz druge sredine, ali i da je poziv za učešće u radu likovne kolonije prihvatio iz osjećanja pijeteta prema Aliji Izetbegoviću, jer smatra da je on ostavio dubok trag u historiji BiH.
Umjetnik Džeko Hodžić je do sada učestvovao na više od 450 grupnih izložbi, 64 samostalne, na 100-tinjak likovnih kolonija i simpozija. Dobitnik je 12 domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.
"Ovo izložba ima svoj poseban značaj. Počitelj svaki put ostavlja snažan osjećaj, jer je svaki kamen, svaki krov ovdje umjetničko djelo“, rekao je Hodžić koji se konstantno Počitelju vraća od 1994, kada je od izgorjelih papira, preostalih u zgradi kolonije, uradio samostalnu likovnu izložbu.
Likovnu koloniju u povodu desete godišnjice od smrti Alije Izetbegovića, Hodžić je doživo na poseban, pomalo sentimentalan način, jer kako kaže, gaji veliki respekt prema Aliji Izetbegoviću kao čovjeku, vjerniku, ali i prema njegovom dostojanstvu i smirenosti.
"Na ovoj koloniji pokušao sam napravi takav rad, s naslovom „Bijele kule Počitelja“, koji će dočarati svu tu bjelinu kojoj teže duše vjernika, jer poznata je sufijska izreka: Ko izglača srce, taj postigne duhovni mir. Pokušao sam da prikažem takav Počitelj sa vrlo malo boje, ali da opet zadrži te simbolične karakteristične dimenzije počiteljskih prozora i ambijent koji vlada ovim prostorom“, kazao je Hodžić.
Džeko Hodžić je impresioniran i radnim naslovom kolonije „Moj bijeg u slobodu“, jer smatra da on na metaforičan način ocrtava cijeli život i biće rahmetli Alije Izebegovića.
"On je cijelog života tražio slobodu, od njegovih gimnazijskih dana pa do danas. Ni danas nema te slobode u BiH u koju je bježao Alija Izetbegović“, ocijenio je Hodžić. On je svoj likovni izraz, i likovni izlaz, pred zadanom temom našao u slikanju bjeline počiteljskih kula koje, kako je kazao, mogu biti svojevrsna metafora Alijinog djela.
U radu prve međunarodne likovne kolonije „Moj bijeg u slobodu“ posvećene Aliji Izetbegoviću učestvovali su još: Mirsada Gastal, Dževdet Nikočević Igor Rapčević, Ivana Kadijević, Branka Turkić, Salim Obralić, Betu Yilmaz (Turska), Ahmet Hakna Yilmaz (Turska), Feridun Isman (Sjeverni Kipar), Đorđo Pikaka (Italija), Latifa Jusef (Palestina), Maja Novalić, Ibrahim Novalić, Denis Jejina, Admir Mujkić i drugi.
