Kako je istaknuo, Ljekarska komora organizacija je koja ima autonomnost i predstavlja samoregulaciono tijelo, a upravo to se mora sačuvati uz ocjenu da je samostalnost organizacije u protekloj godini narušena.
S njim se složio i predsjednik Upravnog odbora Komore Dragan Stevanović koji smatra da je tome doprinijelo uticaj politike na zdravstveni sektor.
No, s načinom rada ove komore ne slažu se delegati Skupštine koji dolaze iz Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo te su zatražili održavanje vanredne sjednice i nove izbore rukovodstva Komore.
Oni na to imaju pravo budući da je 51 delegat od 100, koliko ih čini Skupština, upravo uposlenik Kliničkog centra, a traže promjenu rukovodstva, ali na način da te dužnosti obavljaju ljudi koji će se zalagati za unapređenje zdravstvenog sistema.
Šef Klinike za anesteziologiju i reanimaciju Kliničkog centra Ismet Suljević podvukao je da je Komora tokom proteklog perioda neaktivna kad je u pitanju rješenje problema koje ima zdravstvo u cjelini, smatrajući da upravo Komora treba dati odgovore na te probleme i na stagnaciju razvoja ovog sektora.
"Zdravstvo je u krizi, na to sam i ranije ukazivao, međutim, nisam naišao na razumijevanje", naglasio je Suljević izražavajući nadu da će se to promijeniti te da će se uspjeti napraviti nešto što će biti na čast ljekara i pacijenata.
Zamolio je sve političke dužnosnike da ne utiču na rad zdravstva, ocjenjujući da kada god se "politika miješala u struku" rezultati nisu bili dobri.
Tokom sjednice predstavljeni su rezultati javne rasprave provedene o dokumentu koji su ljekari nazvali kapitalnim, a tiče se reforme zdravstva i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo. Suljević ističe da ljekari moraju imati jasan stav o tome u svrhu razvoja, a ne nazadovanja zdravstva.
Iako su svi učesnici javne rasprave, održane prije sjednice skupštine, podržali potrebu donošenja ovog dokumenta, izražena je bojazan da javni sektor zdravstva neće biti dovoljno zaštićen u odnosu na privatni sektor.
Naglašeno je i da u narednim koracima moraju postojati osnovni podaci o zdravstvenom stanju stanovništva koji trebaju biti osnova za svako planiranje javnog sektora u zdravstvu, uz isticanje da se ranjive kategorije moraju zaštititi kada se uđe u reorganizaciju zdravstvenih ustanova.
Učesnici u raspravi posebno su istaknuli da se iz predloženog dokumenta, u čijoj izradi tvrde da nisu učestvovali, ne vidi da li će i u budućnosti svi postojeći zdravstveni prostori ostati u funkciji javnog zdravstva, na čemu posebno insistiraju.
Sve ove primjedbe bit će, najavljeno je danas, dostavljene Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo.
Koliko je zaradio Usik, a koliko Fury nakon dramatične borbe u Saudijskoj Arabiji
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
