FOTO / Ljekovite vode Banje Guber nada su brojnim bolesnicima

Veliki broj gostiju banje koristilo je i usluge motela Lovac, ali i privatnog smještaja što je predstavljalo značajan dio prihoda većini Srebreničana. Banja je radila cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sam rat, bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Početak izgradnje nove, moderne Banje Guber

O nekadašnjoj Banji Guber, danas i u nekoj budućoj perspektivi u Srebrenici se stalno govori...

Akcionarsko društvo " Banja Guber" iz Srebrenice prošle je godine kupilo bivše preduzeće "Banja Guber" i prije nekoliko mjeseci počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. Namjera je da se voda Crnog Gubera ponovo flašira i izvozi na svjetsko tržište, ali i da se otvori banja, te dva moderna hotela.

U to da Banja Guber može vratiti prijeratni sjaj Srebrenici, vjeruje i Vladislav Vlajić, Tuzlak koji je donedavno radio u jednoj nevladinoj organizaciji u Srebenici.

"Od pamtivijeka su poznata ljekovita svojstva Benje Guber i njenih voda. Od 48 njenih izvorišta 16 su naučno ispitana i postoje nedvojbeni dokazi o njihovim ljekovitim svojstvima", istakao je on.

Nekada su višednevni tretmani Guber-vodom pokazivali izvanredne rezultate i olakšavali tegobe pacijentima koji boluju od multiple skleroze. Milan Stjepanović, predsjednik regionalnog udruženja oboljelih od te bolesti, istakao je kako se nada da će banja već na proljeće početi s radom. Brojna istraživanja su pokazala da ljekovita Guber-voda zaustavlja i usporava napredovanje multiple skleroze.

Zlatna groznica velika opasnost za Guber-vodu

Ipak, mnogi Srebreničani nisu veliki optimisti. Smatraju da bi zbog nekontrolisane eksploatacije rudnika Sase veoma lako moglo doći do nestanka ljekovitih izvora. U neposrednoj blizini izvorišta postoji 12 horizonata rudnika olova i cinka, Sase, koji se eksploatiše gotovo hiljadu godina.

Prije posljednjeg rata u BiH, osim olova i cinka, iz tog rudnika se godišnje vadilo osam do deset kilograma zlata i 15 do 18 tona srebra. Tada je postavljen zaštitni pojas oko izvorišta Guber, međutim upravo u tom dijelu su najbogatije rudne žile. Danas rudnik koristi jedna ruska kompanija, čiji zvaničnici ističu da zaštitni pojas nije ugrožen. Srebreničani su skeptici.

Mehmedović je čuo priče da je zaštitni pojas ugrožen i da se u tom dijelu vrši eksploatacija, ali od 1992. godine nije ulazio u rudnik, tako da on ne može potvrditi te nezvanične informacije.

Prvi gosti na proljeće 2011.

Međutim, ukoliko sve bude proteklo po planu Banja Guber bi već prve goste mogla primiti na proljeće. Na samom izvorištu već su u poodmakloj fazi gradnje objekti Punionice i Vidikovca, u kojem će biti smješteni restoran i drugi prateći sadržaji. Ti objekti bi trebali biti završeni u prvoj polovini naredne godine, a zatim će početi gradnja modernog hotelskog kompleksa.

Zdravstveno-rehabilitacioni centar Argentaria će tokom zime biti potpuno renoviran i već na proljeće spreman da primi prve goste. Obnovljena Banja Guber trebala bi zaposliti oko 200 radnika.

Srebreničani se nadaju da bi pokretanje banje i dolazak gostiju mogao značiti i početak oživljavanja njihovog rodnog grada.