Ljevičari se zaklinju da neće u vlast sa SDA, iako su svi probali taj koalicioni zagrljaj
I doista, kada se pogleda unazad, godinama je SDA konstanta u vlasti i s pravom im se prigovara za sve propuste. S druge strane, izuzev Naše stranke, sve ostale stranke lijeve ili građanske orijentacije probale su koalicionu ljubav sa SDA koja je uglavnom završavala teškim i nepomirljivim razlazom.
Sada ponovo na sceni imamo zaklinjanje kako ljevičari nipošto ne planiraju u koaliciju sa SDA. Ipak, u prošlosti je bilo malo drugačije. Socijaldemokratska partija, kao relativni pobjednik izbora 2010. godine, ušla je u koaliciju sa SDA 2011, iako su naknadno priznali da im je to bila velika greška i da su slijepo vjerovali SDA.
Poslije izbora 2014. godine, tada novoformirana Demokratska fronta, lijevo orjentirana, također je potpisala koaliciju sa SDA. Istina, ta koalicija je kratko trajala, ali nije zanemarivo da je zajednička vlast tada odgovarala i današnjim velikim protivnicima SDA, zakletim ljevičarima, čelnim ljudima Građanskog saveza (GS) Emiru Suljagiću, koji je bio zamjenik ministrice odbrane, i Reufu Bajroviću, nekadašnjem DF-ovom ministru energije, industrije i rudarstva u Vladi FBiH.
Treba istaći da DF još uvijek djelimično participira u koaliciji sa SDA na nivou FBiH, jer je jedan od potpredsjednika entiteta Milan Dunović član Demokratske fronte.
Jedina građanska stranka koja nikada nije učestvovala u vlasti sa SDA je Naša stranka i jedino se njima i može vjerovati na časnu pionirsku riječ.
Ipak, treba kazati da osim ljevičara koaliciji sa SDA nije odolio ni SBB, čiji je predsjednik Fahrudin Radončić u junu 2015. godine javno govorio da ne planira ući u koaliciju sa SDA i HDZ-om, a nekoliko mjeseci nakon toga je potpisao tzv. Grande koaliciju, koja i danas postoji, ali samo na papiru.
Kakvu kombinaciju vlasti građani mogu očekivati 2018. godine, znajući za primjere iz prošlosti, teško je prognozirati, a jedno je sigurno, javnost nikakva kombinacija stranaka u vlasti ne treba, niti može iznenaditi.
