Doboj je, pored Maglaja, bio jedan od bh. gradova koji su najviše stradali u poplavama.
Brojne javne ustanove u ovom gradu morale su biti premještene na druge lokacije, a hitna služba je, primjerice, svoju funkciju obavljala u prostorijama jedne kafane.
Ipak, Doboj se polako vraća na staro, a prije nekoliko dana je zvanično ponovo otvorena obnovljena zgrada Doma zdravlja čiju je izgradnju finansirala Evropska unija.
Još jedna pozitivna priča uspješne obnove nakon velikih poplava jeste i Gradska toplana u Doboju, koja je osnovana još davne 1978. godine kao radna organizacija od posebnog društvenog interesa za proizvodnju, distribuciju i isporuku toplotne energije u vidu zagrijane vode kao toplotnog medija.
U pitanju je jedina centralna gradska kotlovnica koja je radila i za vrijeme ratnog perioda i koja kompletan grad (oko 8.000 stanova) i privredne subjekte snabdijeva sa toplotnom energijom.
Uz pomoć Norvežana toplana obnovljena za samo tri mjeseca
Postrojenje toplane u Doboju je za vrijeme velikih poplava bilo u potpunosti poplavljeno i niko nije vjerovao da će biti u stanju početi raditi za sljedeću sezonu sezonu u oktobru. Ipak, to se desilo.
Proces oporavka i sanacije je trajao tri mjeseca. Sanacija vrelovoda koštala je oko 1.000.000 KM, a sredstva u visini od 900-ak hiljada KM donirala je Vlada Norveške.
"Svi su bili sumnjičavi, a i mi smo imali zebnju da li ćemo stići obaviti sve to u tako kratkom roku, no na radost nas i naših korisnika, sve je urađeno i uspješno smo počeli sezonu grijanja već u oktobru, samo tri mjeseca nakon poplava", kazao je za Klix.ba Zlatko Spasojević, tehnički direktor Gradske toplane u Doboju.
Ukupna šteta načinjena poplavom u toplanama bila je, prema procjenama stručnjaka, oko 4.000.000 KM. Noveška vlada je donirala iznos od 960.000 KM kojim su pokriveni troškovi sanacije i rekonstrukcije vrelovoda, a pored Norvežana, veliku pomoć pružio je i Grad Doboj.
"Grad Doboj je za sva fizička i pravna lica koja su bila poplavljena u šestomjesečnoj sezoni grijanja 2014/15 izvršio subvenciju u visini od 80 posto troškova grijanja, te su građani plaćali samo 20 posto iznosa računa grijanja", istaknuo je Spasojević.
Pored toga, poplavljeni u Doboju su bili oslobođeni na porez na imovinu za prošlu godinu.
Da li je Doboj zaštićen od sljedećih poplava?
U Doboju su najviše stradala prigradska naselja, kao što je Usora, koja je bila prva na udaru, kao i naselje na izlazu iz grada, Bare.
U tim naseljima se još uvijek nalaze neuslovne kuće u kojima ljudi ne mogu da borave, a jedan od najvećih problema bilo je to što građani uopšte nisu bili upoznati sa činjenicom da imaju pravo na sredstva donatora, kao što je UNDP.
Ipak, bez obzira na obnovljene javne ustanove i primjere pozitivnih priča, da li je Doboj spreman da se nosi sa novim poplavama?
Kako za Klix.ba pojašnjava Ljubinko Đurić, terenski koordinator Centra civilnih inicijativa, u naselju Vila je uz pomoć sredstava UNDP-a saniran prigradski potok Liješanj dužine oko 200 metara koji je navodno bio glavni uzrok poplava.
Međutim, u opštinskoj vlasti ističu kako je to nedovoljno, te kako će svaka sljedeća poplava stvoriti velike probleme iz razloga što nije urađeno korito rijeke dužine od pet kilometara.
"Razlog zašto to nije učinjeno su neriješeni imovinski odnosi i Doboj bi ponovo mogao doživjeti istu sudbinu", za Klix.ba govori Ljubinko Đurić, terenski koordinator Centra civilnih inicijativa.
On pojašnjava kako je Vlada RS-a dala koncesije za gradnju tri mini hidroelektrane koje se već sedam godina "grade", a zapravo nije započeto ništa, iz razloga što su Vlada i lokalne vlasti u nesaglasju, budući da nisu na istoj političkoj liniji.
"U Doboju vlada SDS, a u Republici SNSD i tu postoje neke interesne grupe koje se razilaze u mišljenjima. O tome se priča potajno i sa strahom, ali Doboj bi ponovo mogao biti poplavljen. Šta smo onda uradili? Ništa. Ljudi još uvijek gledaju u nebo i boga mole da ne bude ponovo poplava. Za razliku od primjerice Bijeljine, koja je kompletno uređena", ispričao je Đurić. On je dodao kako je ova poplava donijela i dodatne dileme, spomenuvši istraživanje studija voda RS u Bijeljini, koje je pokazalo upitnost postojanja kompletnog željezničkog čvora autoputa koji je u procesu gradnje Koridora 5C, budući da njegovom izgradnjom postoji opasnost da Doboj, Modriča i Maglaj uvijek budu meta poplava.
