Lokalni moćnici od kojih zavisi SDA: Kukić, Mehmedović i Kamber su stranka za sebe
Stranka demokratske akcije je politička opcija koja je od završetka rata do danas najduže participirala u vlasti. S razrađenim sistemom djelovanja i infrastrukturom najprisutniji su na političkoj sceni. U svim tim godinama SDA je pristupao brojni kadar, na lokalnom nivou izuzetno utjecajan i čija riječ vrijedi kod građana, koji su potom shodno podršci lokalnom kadru davali podršku i stranci.
Tako je utjecaj Mirsada Kukića u Banovićima, a posljednjih godina i u Tuzlanskom kantonu, neprikosnoven. Riječ je o čovjeku koji do danas nije obnašao neku funkciju u izvršnoj vlasti, a mogao je, već kontinuirano djeluje iz sjene, ali i kontroliše procese. Ipak, posljednja dešavanja u SDA nagovještavaju da parcijalni intersi lokalnih moćnika itekako mogu ugroziti integritet stranke.
Politika kao lični interes
"U SDA se dešavaju stvari koje narušavaju integritet stranke, počevši od krize u Unsko-sanskom kantonu, Sarajevskom kantonu i sada u Tuzlanskom kantonu. Jasno je da unutar te stranke ne postoje zajednički, već parcijalni interesi. Ne ulazeći u to ko je u pravu, a ko nije, posljednja dešavanja ukazuju na to da mi u BiH nemamo demokratske stranke, jer se politika očito vodi zbog ličnih, a ne općih interesa, i to nije svojstveno samo za SDA, već i za druge stranke", kazao je za Klix.ba politički analitičar Vehid Šehić.
Očito je da personalni sukobi između pojedinaca mogu dovesti u pitanje funkcionisanje zakonodavne i izvršne vlasti. Tako je danas glavna preokupacija u SDA prebrojavanje zastupnika u Parlamentu FBiH koje "kontroliše" Kukić.
"Najveći problem je što se političke stranke privatizuju. To pokazuje da su naše stranke uglavnom interesne grupe. Pojedinca za stranku vežu određeni programi i ciljevi, ali paralelno s tim postoje i parcijalni interesi koji su podijeljeni teritorijalno. Koliko jedan čovjek može da uradi i da donese glasova, to je pitanje demokratskog kapaciteta te stranke. Posebno je pitanje na koji način se sakupljaju glasovi. Ja godinama tvrdim da mi nismo imali slobodne i poštene izbore", poručuje Šehić.
Još jedan primjer utjecajnih pojedinaca dolazi iz Tešnja, gdje nesumnjiv utjecaj kod birača ima i Šemsudin Mehmedović. To je političar koji je bio na klackalici da napusti SDA i to "u paketu" sa Senadom Šepićem, Sadikom Ahmetovićem i Salkom Sokolovićem. Čak je dobio i ukor stranke, ali se brzo vratio u staro gnijezdo. Mehmedović je dugogodišnji političar s nesumnjivom moći i utjecajem u Tešnju te u velikoj mjeri svojim stranačkim angažmanom doprinosi ukupnom izbornom rezultatu.
Slična situacija je i u Krajini, gdje Asim Kamber iz Sanskog Mosta također ima ogroman utjecaj, čiji angažman doprinosi poziciji SDA, naročito nakon što je iz te stranke istupio još jedan Krajišnik Senad Šepić. Na lokalnom nivou postoji još mnogo sličnih primjera te se s pravom nameće pitanje koliko bi tuzlanski scenarij i slučaj "Kukić" utjecali na političke odnose u SDA, a onda i u FBiH.
Koalicija na nivou FBiH na tankom ledu
"Posljednja dešavanja u Tuzlanskom kantonu pokazuju da je i koalicija na federalnom nivou upitna. Kada ne postoji iskren odnos između koalicionih partnera onda imate ovakvu situaciju. Mi nikada nismo ni imali iskrene programske koalicije, već koaliciju koja se dogovarala na osnovu raspodjele javnih funkcija", poručuje Šehić.
Primjer programskog formiranja koalicije je Njemačka, gdje su vlast nedavno dogovorili SDP i CDU. Potpisali su dokument na više od 200 stranica, a kolika je ozbiljnost pristupa koaliciji, ali i demokratičnost najbolje govori podatak da SDP sporazum sa CDU-om prije stupanja na snagu nudi svim članovima stranke na odobravanje i traži potpise blizu pola miliona članova.
"Ne mogu stranke zanemariti izbornu volju građana i samovoljno vući poteze, to je politički nemoralno. Stranke moraju proći proces demokratizacije. Ovdje je ključni cilj stranaka politički plijen, onda se sve drugo neutrališe. Mi na sceni imamo diktatorske stranke, jer imamo matricu da ako neko ne misli kao vrh stranke onda nema mjesta u toj stranci. Najveći problem su profesionalni političari koji ne biraju sredstva da stalno budu u politici. Ovdje se politika doživljava kao sredstvo da se neko materijalno osigura. Kod nas se i stranke mijenjaju vrlo lako. To npr. u razvijenim zapadnim zemljama nećete vidjeti, jer ako neko izda svoje birače, neće naći mjesto ni u drugoj stranci. Ovdje je ipak na snazi politički nemoral, a bez morala i etike nema ni normalnog života, a kamoli političkog", zaključio je za Klix.ba Šehić.
