BiH
310

Lozančiću nakon "bijelog hljeba" i neovlaštene penzije odobrena isplata 30.000 KM otpremnine

Piše: Er. M.
Foto: Arhiv/ Klix.ba
Foto: Arhiv/ Klix.ba
Bivšem zastupniku u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Niki Lozančiću (HDZ BiH) odobrena je isplata otpremnine u iznosu od šest prosječnih plaća, što iznosi blizu 30.000 KM. On je u razgovoru za Klix.ba izrazio čuđenje što se mediji uopće interesuju za novac koji mu je isplaćen iz džepova građana BiH.

Iz Parlamentarne skupštine BiH ističu kako je Niko Lozančić u skladu s pozitivnim zakonskim propisima podnio zahtjev za isplatu otpremnine zbog odlaska u penziju.

"Radi jasnoće, isplata otpremnine vezuje se za rješenje o prestanku radnog odnosa zbog odlaska u penziju. Imenovani je prekinuo radni odnos u Parlamentarnoj skupštini BiH radi odlaska u penziju, čime su se stekli uslovi za isplatu otpremnine", kazali su nam u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Dodaju da je visina otpremnine utvrđena Odlukom Vijeća ministara BiH o načinu i postupku ostvarivanja prava na otpremninu prilikom odlaska u penziju u institucijama BiH iz 2009. godine.

Naime, u toj Odluci stoji da zaposleni u institucijama BiH ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini svojih šest ostvarenih neto plaća, izuzimajući novčanu nagradu i naknadu za obavljanje poslova drugog radnog mjesta, isplaćenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih mjesečnih neto plaća iz prethodne godine u Bosni i Hercegovini, ako je to za njega povoljnije.

"Obračun i isplata otpremnine prilikom odlaska u penziju za zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine vrši se uz mjesečni obračun i isplatu plaća i naknada zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine na osnovu rješenja o otpremnini izdatog od rukovodioca institucije", piše u Odluci Vijeća ministara BiH iz 2009. godine.

Iz Parlamentarne skupštine BiH u slučaju Nike Lozančića podsjećaju da je Zajednička komisija za administrativne poslove udovoljila njegovom zahtjevu.

Ovim povodom kontaktirali smo Lozančića koji nije htio odgovoriti na pitanje koliko je novca dobio, pri tome izražavajući čuđenje što se novinari uopće interesuju za njegovu otpremninu. Na konstataciju da je riječ o novcu građana BiH i da mediji rade u interesu javnosti, Lozančić je odgovorio: "Šta je problem? Zastupnici imaju pravo na to po osnovu zakona i šta je problem tu? Ne znam šta je tu problem?".

On je medije posavjetovao da se ne bave istraživanjem otpremnina bh. političara dodajući kako postoje nadležni organi koji će provjeriti ako postoje neke nejasnoće u vezi s isplatom.

"Ako postoji nešto da je Niko Lozančić uradio pogrešno neka to nadležni organi istraže. Ja nemam ništa protiv toga i dajem im punu podršku", rekao je Lozančić.

Na pitanje da li je trenutno zaposlen odgovorio je kako to uopće nije bitno, vjerovatno ne uzimajući u obzir da je prije svega moralno neprihvatljiv odlazak u penziju samo kako bi uzeo novac od otpremnine.

"Ja ne vidim da sam bilo kome u javnosti po bilo čemu interesantan. Ne bih vam odgovorio na pitanje jesam li trenutno zaposlen ili nisam", zaključio je Lozančić.

Lozančić je, prema podacima iz imovinskog kartona u Parlamentarnoj skupštini BiH, imao mjesečnu plaću u iznosu od 4.422 KM i 1.439 KM dodataka. Nakon prestanka zastupničkog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH on je ostvario i pravo na isplatu "bijelog hljeba" u periodu od godinu dana i to u iznosu od 7.918,85 KM na mjesečnoj osnovi.

On je prošle godine ponovo dospio u centar interesovanja javnosti nakon što ga je zagrebački Općinski kazneni sud pozvao na suđenje zbog optužbi da je od 2000. do 2009. neovlašteno primao penziju hrvatskoga ratnog vojnoga invalida u iznosu od 5.248 kuna mjesečno te da je time oštetio hrvatski budžet za ukupno 713.992 kune

"Nakon strahota rata, progona, raseljavanja, materijalnog osiromašenja i svih drugih poznatih i nepoznatih oblika destrukcije, svaka pomoć je bila dobrodošla. Mi smo jednostavno prihvatali svaki oblik pomoći kako bismo uopće preživjeli na ovim prostorima. Tako smo doživljavali i penzije koje smo dobili iako nikada u RH nismo ostvarili nijedan dan nekog radnog, odnosno mirovinskog staža. Nismo sumnjali u dobre namjere onih koji su nam bezuvjetno davali mnoga prava i povlastice, a da ni sami nismo znali čime smo ih zaslužili. Sada se kroz ‘Slučaj Lozančić’ pokušava reći da smo mi, odnosno ja, prevarili RH. Mi jednostavno nismo imali potrebe, a ni prilike nikoga varati. Nas korisnike tih prava niko ništa nije ni pitao. Mi smo samo bili objekti neizmjerene ljubavi, brige i skrbi RH", odgovorio je Lozančić u pismu sutkinji 2009. godine, kada mu je prvi put uputila poziv na raspravu.