Lukašenko delegaciji RS-a poručio: Mi ćemo vam pomagati, ali koliko je to moguće
"Drago mi je vidjeti vas u Bjelorusiji. Želim da znate da niste došli samo u zemlju blisku vašem narodu, već ste došli svojim prijateljima, svojim rođacima, došli ste u svoju Bjelorusiju", rekao je Lukašenko.
Lukašenko je rekao da je dobro upućen u situaciju u RS-u i da je bio duboko uključen u događaje koji su se odvijali 1990-ih, kada je sklopljen Dejtonski sporazum.
"Vidio sam ozbiljne nedostatke tog sporazuma. I upozorio sam tada svog kolegu i prijatelja Slobodana Miloševića da moramo biti vrlo oprezni kada sklapamo taj sporazum po nalogu Zapada, Amerikanaca. Da može donijeti mnogo nevolja narodu. Znate da se nešto od toga i dogodilo. Ti sukobi koji postoje u vašoj, naizgled, zajedničkoj državi nisu nestali. Uvijek su bili oštri, i jednom se to moralo izliti van", rekao je Lukašenko.
On je obećao pomagati i da nije zaboravio "isti korijen".
"Ali to govorim zato, i vi to morate znati: koliko je to danas moguće, mi smo uz vas, mi ćemo vas podržavati, mi ćemo vam pomagati. Opet, govorim: koliko je to moguće, jer nismo blizu, ne graničimo s Bosnom i Hercegovinom, ne graničimo s vašim narodom, ali smo od istog korijena. Nismo to zaboravili. Zato se pokušajte osloniti na nas", istaknuo je bjeloruski predsjednik.
Lukašenko je uvjeren da i rusko vodstvo na sličan način razumije i procjenjuje situaciju.
"Poznajemo i prošlost i sadašnjost, pa smo na vašoj strani", dodao je Lukašenko.
Dopisnik agencije BELTA piše i da "posebnu bliskost naroda Bjelorusije i RS-a potvrđuje i to što tokom protokolarnog dijela sastanka šef države u razgovoru gotovo uopće nije koristio usluge prevoditelja", te da je Lukašenko savršeno razumio većinu onoga što je Srebrenka Golić govorila.
Aleksandar Lukašenko, koji je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. godine, često je nazivan "posljednjim diktatorom u Evropi" zbog svoje dugogodišnje autoritarne vladavine.
Na predsjedničkim izborima održanim prošlog mjeseca, Lukašenko je, prema službenim rezultatima, osvojio 86,8 posto glasova. Međutim, mnogi opozicioni aktivisti i zapadni lideri odbacili su ove rezultate kao lažirane, navodeći da su izbori bili namješteni zbog represije nad opozicijom i odsustva nezavisnih medija.
Dodikov potez da šalje Golić na sastanak ukazuje na pokušaj održavanja međunarodnih veza kroz alternativne kanale, s obzirom na trenutnu političku situaciju.
Međutim, izbor Golić za ovu diplomatsku misiju može se posmatrati i kao znak ograničenih mogućnosti RS-a u uspostavljanju visokorangiranih međunarodnih kontakata. Jasno je da se diplomatski prostor Dodika sužava, a njegovi potezi ukazuju na sve veću izolaciju RS-a.
