Lukavčanima rudnik uništio kuće, zbog sporog rada sudova godinama čekaju naknade
Od 1962. godine kada je utvrđeno eksploataciono polje Rudnika uglja Šikulje na parcelama je došlo do zabrane građenja objekata.
Međutim, mještani su na vlastitu odgovornost odlučili izgraditi kuće, a s obzirom da nadležni u vrijeme gradnje objekata nisu reagirali, vlasnici prave posljedice osjete danas.
Inače, 1996. godine došlo je do širenja područja kopa te je Rudnik Šikulje sklopio ugovore sa blizu 300 vlasnika parcela na spomenutom području. Zemljište je eksproprirao, a preostali vlasnici sada traže da im uz to bude isplaćena i protuvrijednost za objekte.
Jedan od njih je i Nermin Huseinović koji je za Klix.ba kazao da je kuću izgradio 1988. godine. U 2011. dobio je novac za zemljište, a svoju bitku i danas vodi kada je riječ o naknadi za objekat koji nije uslovan za život.
Inspekcija nije zabranila izgradnju kuća
"Mi nismo mogli dobiti građevinsku dozvolu jer je ovdje u pitanju rudno polje. Nama inspekcija nije zabranila izgradnju kuće, tako da nismo ni slutili da će doći do ovakvih problema. Procjena objekta je izvršena 2012. godine, a ja odluku od dodjeli novca još uvijek nisam dobio. Pravo naknade za stambene objekte dosad su ostvarili vlasnici osam kuća, a ostali, među kojima sam i ja i dalje čekamo", kaže Huseinović.
On tvrdi i da problem predstavlja nepravedna prošlogodišnja izmjena Federalnog zakona o eksproprijaciji koji nalaže da se za nelegalno izgrađene objekte isplati samo vrijednost građevinskog materijala koji je utrošen.
"Ranija praksa plaćanja je bila da objekti imaju pravo na naknadu u cijelosti, a danas je to drugačije. Mi ne želimo pristati da nam se isplati manje novca nego što je to bilo u slučajevima kao kod naših komšija. Meni su iz Rudnika Šikulje obećavali da ću obeštećenje dobiti među prvima, ali to se do danas nije desilo. Samo želim da se ova agonija riješi što prije. Zdravlje mi je narušeno, a tablete za smirenje pijem svakodnevno", naglašava on.
Advokat Nisad Omerović koji pravno zastupa grupu mještana naselja Donje Crveno Brdo kaže da postoji nekoliko faktora koji odlučuju o sudbini ovih ljudi.
"Prvi je rudnik koji je ovo eksproprirao, ili želi to učiniti, uz plaćanje naknade koje nema. Rudnik dijelom novca manipulira i umjesto za naknade za eksproprijaciju novac ide na druge strane. Dugi faktor su sudovi koji nisu ažurni, jer postupci traju od osam do deset godina, dok je treći Općina Lukavac, odnosno imovinska-pravna služba koja je jednim dijelom pokazala svoju ažurnost", kaže Omerović.
Ukoliko se trenutno stanje u kojem se nalaze nadležni sudovi u Lukavcu i Tuzli ne promijeni, odnosno ukoliko ne dođe do njihove veće ažurnosti u radu, Omerović dodaje da mještani svoje probleme neće riješiti ni u narednih deset godina.
"To će dovesti do zapanjivih situacija i teških problema", upozorava on, naglasivši da su mještani spremni i na vansudsku nagodbu.
Rudnik Kreka spreman na kompromis
S druge strane iz Rudnika uglja Kreka pod čijim se okriljem nalazi Rudnik uglja Šikulje izražavaju spremnost za kompromis, ali koji mora biti u zakonskom okviru.
"Mi smo još od 2000. godine Općini Lukavac upućivali dopise o izgradnji nelegalnih objekata, ali ništa se nije poduzelo. Objekti su dobijali struju, vodu, telefone... Kada je došlo na red da se rješava problem, ljudi su mislili da će sve moći naplatiti, ali to nije tako", kazao je za naš portal generalni direktor Rudnika uglja Kreka Osman Bleković.
Ističe i da je novac za obeštećenja deponovan, a sada se čekaju odluke nadležnih sudova.
"Ukuliko sud bude donio presudu za bilo koji posjed, nakon potpisivanja sporazuma isplata će se izvršiti", naglašava on.
Menadžment Rudnika uglja Kreka također je izrazio spremnost za vansudsku nagodbu, ali u realnom okviru u kojem će biti zadovoljene obje strane.
"Za svaku nekretninu izlaze nadležni vještaci koji vrše procjenu i mi smo na osnovu toga spremni na isplatu. U obzir ne dolazi da mi nekome isplaćujemo pet ili deset puta više nego što je realan okvir. Privatno, meni je tih ljudi žao, ali mi zastupamo preduzeće i državnu imovinu i svaku marku moramo pravdati", dodaje Bleković.
Kako bi se upoznao sa stanjem na terenu, Donje Crveno Brdo posjetio je i načelnik Lukavca Edin Delić koji je kazao da su se mještani našli 'razapeti' između sistema koji se mijenjao kroz decenije i koji se razvijao na energetici i uglju.
"Ljudi su danas u veoma nepovoljnoj poziciji – rudnik im nudi nešto što nije usporedivo sa onim kako je to ranije rađeno. Dakle, njima se sada nudi samo vrijednost materijala što je posljedica posljednjih izmjena zakona. Formalno-pravno mještani su se našli u veoma nezgodnoj situaciji", istakao je Delić koji je iznio prijedlog da se usaglase zahtjevi mještana prema rudniku u cilju rješavanja problema u kojem se nalaze.
