Mađarska koristi tromost EU i drugih članica te od BiH stvara svoju ekskluzivnu zonu utjecaja
Mađarska na području Balkana gradi svoju zonu utjecaja koja se oslanja na saradnju sa autokratima kakvi su Aleksandar Vučić i Milorad Dodik.
Sa druge strane, Orban se u vanjskoj politici nije pridružio u davanju podrške Ukrajini nego su njegovi stavovi često eho ruskih propagandističkih poruka i ne postoji usaglašenost sa politikom prema Ukrajini koju zastupa NATO i ostatak demokratskog svijeta. Izgradnja mađarskog "soft power" utjecaja u Hrvatskoj i Srbiji se ogleda kroz investicije, ali i ulazak u društveni život kroz finansiranje fudbalskih klubova.
U politici prema Bosni i Hercegovini Mađarska se profilisala ne samo kao jedan od rijetkih i ključnih vanjskopolitičkih saveznika Milorada Dodika, nego i kao jedan od ključnih finansijera entiteta Republika Srpska. Samo prošle sedmice, Izvozno-uvozna banka Mađarske je pristala da kreditira Republiku Srpsku u iznosu od 30 miliona KM, a ranije se spominjala kao jedan od mogućih kupaca obveznica koje redovno izdaje RS.
Ipak, djelovanje Mađarske nije ograničeno sam na RS. Prošle sedmice premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, i zamjenici premijera Toni Kraljević i Vojin Mijatović sastali su se u sjedištu Vlade Federacije BiH u Sarajevu sa delegacijom Vlade Mađarske koju je predvodio ministar Gergely Gulyas.
Mađarski ministar je tom prilikom kazao da je njegovoj zemlji veoma važan region Zapadnog Balkana te istakao očekivanje da će države ove regije, koje još nisu članice EU to što prije postati i da mađarske kompanije traže mogućnost za investicije u cijeloj regiji.
O utjecaju Mađarske govori i to da je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u julu tokom posjete Mađarskoj ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta zamolio da lobira kod političara u RS-u da se vrate na politiku stabilnosti. Sa druge strane ministar odbrane Zukan Helez je kazao da više od šest mjeseci nije odgovorio na zahtjev mađarskog ambasadora za sastankom te da nije primio još neke diplomate iz Mađarske. Ovo ukazuje da ni na probosanskoj strani vladajuće koalicije ne postoji jedinstven stav kako se postaviti prema asertivnoj mađarskoj politici.
Problematične su i neke poruke koje su dolazile od Viktora Orbana. Između ostalog postavio je pitanje kako integrisati zemlju sa dva miliona muslimana u EU. Mađarske diplomate i političari navode da su najveći zagovornici proširenja Evropske unije i uključivanja BiH, a njihov premijer daje izjave sa jezivim prizvucima fašizma. Pravo je pitanje koje je lice Mađarske iskreno?
Uspjeh vanjske politike Mađarske se ogledao i u tome što je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji upravo dolazi iz Mađarske, a Zapadni Balkan je uz Ukrajinu i Moldaviju zapravo i posljednje područja koje se treba integrisati u Evropsku uniju. Ulogu Mađarske će povećati i to što će novi komandant snaga EUFOR-a doći iz ove države.
Dakle, politika Evropske unije i pojedinih članica za koje bi se očekivalo da imaju utjecaj u ovom dijelu Evrope je dovela do toga da Mađarska koja se unutar zajednice smatra otpadnikom se pozicionira kao nositelj utjecaja u Bosni i Hercegovini.
Posebno je paradoksalno da Mađarska kao najvjerniji saveznik Milorada Dodika dobija toliki utjecaj, ali to nije "krivica" Mađarske koja pokušava ostvariti svoje vanjskopolitičke ciljeve nego drugih članica koje ili ne shvataju ili zaista nemaju interese u BiH. Ovakvo ponašanje EU i pojedinačnih članica je opasno iz razloga što šalje poruku da je Bosna i Hercegovina područje u kojem svoje interese mogu širiti države čije vrijednosti nisu podudarne sa deklarativnim vrijednostima EU.
