Afirmacija Sarajeva, koje baštini i obogaćuje velike civilizacijske vrijednosti, u središtu je zanimanja sudionika skupa, koji manje poznate činjenice iz tog domena žele približiti domaćoj i svjetskoj javnosti putem promišljanja i naučnog valoriziranja različitih aspekata koji su činili, ili čine stvarnost tog grada kao stjecišta različitih kultura i svjetonazora.
U osvrtu na univerzalne vrijednosti i naslijeđe koje Sarajevo čine prepoznatljivim u globalnim okvirima, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna akademik Rusmir Mahmutćehajić Feni je kazao kako se sve što je bosansko dugo vremena nalazi u agoniji - političkoj, kulturnoj, ekonomskoj...
"I danas nakon velikog rata protiv Bosne postoji kod većine ljudi osjećanje da je budućnost ove države nesigurna", kazao je Mahmutćehajić, istaknuvši kako je mirenje s takvom situacijom neprihvatljivo, te da je neophodno napraviti iskorak kojim će to stanje postati izmjenjivo kako bi se ideja Bosne kao pluralnog društva i vrhunski ideal aktuelizirala i "probudila" iz svojevrsnog zaborava.
Potcrtao je kako je za put rehabilitacije bh. društva iznimno važno iznova otkriti šta Sarajevo kao grad dugog trajanja u kome se kondenzira sve bosanskohercegovačko znači u procesu izgradnje nove vizije bh. budućnosti.
"Na toj osnovi, mi u Međunarodnom forumu Bosna gotovo dvije decenije predlažemo taj pristup, a što podrazumijeva otkrivanje bh. društva u njegovim održivim i sa svjetskim iskustvom uskladivim sadržajima", precizira Mahmutćehajić.
Podsjetio je u tom kontekstu kako konferencija "Sarajevo i svijet" predstavlja jedan od programa Foruma, orijentiran ka pokretanju promišljanja o bh. društvu i njegovoj državi i spoznaji o tome da Sarajevo na najbolji način simbolizira sve to, kao i "da je u našim znanjima i predstavama sve to zaboravljeno, potisnuto".
Nadalje, naglašava kako bi valjalo Sarajevo otkriti u tom velikom idealu u svakom pogledu otvorenoga grada, iznutra i izvana, otvorenog za svijet i uskladivim sa svijetom...
"Danas se sve više širi i produbljuje osjećanje da je Sarajevo zatvoren grad s intenzivnim homogeniziranjem ideja, pripadanja...", upozorio je Mahmutćehajić, navodeći kako to predstavlja ozbiljnu prijetnju za budućnost BiH.
Poručio je, istovremeno, kako se Sarajevo suočava s brojnim negativnim pojavama, ali i da je danas prvi put u prilici da svoju budućnost rješava vlastitim snagama, imajući pritom u vidu njegov historijski ideal pluralnog grada, te neophodnost buđenja javnosti iz stanja 'duboke anestezije'.
"Naša javnost je u dubokoj anesteziji o sebi, a da je to tako svjedoče strahovi mlađih ljudi koji prostiču iz neznanja. Osloboditi se od neznanja znači neosporno vidjeti jasniju i bolju budućnost svih nas ovdje i raditi za tu bolju budućnost", zaključio je Mahmutćehajić.
Debata u sklopu naučnog skupa "Sarajevo i svijet" odvija se u tri raspravna stola i to o temama - Budućnost sarajevske religijske pluralnosti, Stanje i budućnost sakralnog prostora u dolini Miljacke od Mevlevijske tekije na Bentbaši do Kozije ćuprije i Najteža i najvažnija pitanja anticipacije budućnosti Sarajeva.
Na važnost razmatrane tematike ukazao je presjednik Odsjeka za historijske studije u sklopu Međunarodnog foruma Bosna i moderator prvog raspravnog stola Desmond Maurer, ocijenivši da Sarajevo predstavlja važnu temu u globalnom kontekstu, a što su čak i njegovi stanovnici, nažalost, zaboravili.
"Ljudi vani veoma često imaju i pogrešne vizije o tome šta je Sarajevo", kazao je Maurer, istaknuvši da religijska pluralnost u Sarajevu kao mikrokosmosu BiH predstavlja posebnost, koja svjedoči o pluralnosti kao neophodnom elementu savremene zbilje i to pluralnosti kao liberalnog prihvatanja različitosti.
"Biti katolik u Irskoj iz koje dolazim, a gdje je 96 posto katoličkog stanovništva ne znači toliko puno koliko znači biti katolik u sredini gdje su komšije muslimani, pravoslavci i Jevreji", kazao je Maurer za Fenu, navodeći da ta situacija mijenja i obogaćuje svijest u širem smislu i značenju.
Jedan od uvodničara naučnog skupa u sklopu trećeg raspravnog stola je dr. Zlatko Lagumdžija, koji govori o temi "Obrazovanje u području IT tehnologija i poželjna budućnost Sarajeva", tim povodom je kazao da elaboracija spomenutih pitanja predstavlja pokušaj da se na neki način (re)definira pozicija Sarajeva kao svjetskog brenda.
Po njegovim riječima, neophodno je sagledati šta je to što glavni grad BiH može ponovno vratiti na naslovnice kao pozitivnu priču, potcrtavajući značaj IT tehnologija u širem kontekstu, ali i u pogledu razvojnih šansi BiH.
"Živimo u vremenu u kojem je kreativnost ključni kapital", poručio je Lagumdžija, ukazujući na potrebu stvaranja uvjeta za tehnološki razvoj i njegovanje te kulture kao osnovice za izgradnju bolje budućnosti i ostanka mladih u BiH.
Viša stručna saradnica u Institutu za jezike u Sarajevu i jedna od sudionica konferencije Ivana Tomić, predavačica o temi "Djela Fra Matije Divkovića u kulturnoj historiji Sarajeva" ukazala je na važnost stvaralačkog opusa ovog bosanskog franjevca od djela "Nauk krsjanski za narod slovinski", koji je počeo pisati u Sarajevu, gdje je bio kapelan 1609. godine, pa do brojnih drugih prevodilačkih poduhvata, a u kontekstu s bosanskim jezikom i pismom bosančicom.
Kako je kazala, djelovao je na prostoru Bosne Srebrene, a njegovo djelo svjedoči o bogatom kulturnom stvaralaštvu i naslijeđu Bosne, ali i vezi i prožimanju kultura okolnih zemalja, uključujući i dalmatinsku književnost o čemu govori i njegov kontakt s kolonijom dubrovačkih trgovaca u Sarajevu, a što se na određeni način reflektiralo u njegovim djelima.
U sklopu Četvrte međunarodne konferencije "Sarajevo i svijet" koja se održava u sklopu Dana sarajevske općine Stari Grad, upriličeni su i brojni drugi događaji, uključujući nastup ansambla Etnoakademik sa tematikom "Bosanska tradicijska muzika u Sarajevu", javnu raspravu "Izazovi političke, kulturne i ekonomske budućnosti Sarajeva", izložbu "Umjetnost bosanske musandere" i javnu raspravu "Arhitektura bosanske kuće" te razgovor o temi "Političko mišljenje o Bosni".
