Majke Srebrenice o odšteti Holandije: Novac ne može nadomjestiti naše najmilije
Radi se o osobama koje su nakon pada Srebrenice 11. jula zatražile spas u krugu baze UN-a. Holandski bataljon je, umjesto da im pruži zaštitu, što je i bio mandat UN-a u do tada zaštićenoj zoni, građane Srebrenice istjerao iz baze nakon čega je počelo razdvajanje muškaraca od žena i djece.
Na osnovu potvrđene presude porodice žrtava će moći tražiti odštetu, a šalter za prijem dokumentacije bit će otvoren u martu iduće godine u Sarajevu.
Šalter u SarajevuVlada Nizozemske će od marta primati zahtjeve za odštete porodicama žrtava genocida
Članice udruženja "Žene Srebrenice" koje do danas nisu u potpunosti pronašle posmrtne ostatke najvoljenijih navode da su dobile poziv iz Ambasade Holandije u BiH za sastanak koji će uskoro biti održan, a vezano za otvaranje šaltera u Sarajevu na kojem će predati odgovarajuću dokumentaciju za isplatu odštete.
"Holandsko ministarstvo za finansije formiralo je komisiju koja će odlučivati o isplaćivanju naknade, ali mi još uvijek nemamo podrobnije detalje u smislu koliki je iznos novčanih naknada i slično. Većina žena Srebrenice ne slaže se s ovim činom Holandije jer nema tog novca kojim se može platiti gubitak naših najvoljenijih. Jedina pravda bi bila da nam se oni živi vrate. Znamo da su oni ubijeni i na koji način", kazala je za Klix.ba potpredsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Nura Begović.
Prema odluci Vrhovnog suda, Holandija je "10 posto kriva za pad Srebrenice", a s ovim zaključkom se ne slažu srebreničke majke.
"Oni su u znatno većoj mjeri odgovorni za genocid koji se dodgodio u Srebrenici. Odluka za nadoknadu štete je nakaradno donesena i mislim da je to namjerno urađeno kako bi se napravio haos među porodicama koje se i odluče za naplatu", istaknula je Begović koja je do prošle godine tragala za posmrtnim ostacima svoga brata.
Hajra Ćatić već 25 godina traga za posmrtnim ostacima sina Nihada, ratnog novinara koji je dan prije pada UN-ove zaštićene enklave poslao posljednji izvještaj u kojem je apelovao na međunarodnu zajednicu da spriječi genocid u Srebrenici.
Ćatić nam prvenstveno kaže da nije zadovoljna presudom suda prema kojoj je Holandija kriva svega deset posto za počinjeni genocid u kojem je stradao i njen sin.
"Holandija nije odgovorna samo za stradale u hali, već i za genocid koji je počinjen u ostalim dijelovima Srebrenice. Niko od mojih se nije nalazio u hali, a već postoje informacije da su se pojedine osobe ubacivale na spisak, iako tamo nisu bile. Također, postoje i slučajevi da su pojedini muškarci boravili u hali, ali se tada nisu smjeli potpisati zbog bojazni od toga šta bi im se moglo desiti", navodi Ćatić, inače predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice".
I Ćatić također ističe da članicama njenog udruženja satisfakcija ne može biti isplata bilo kakvog vida novčane naknade, naglasivši da majke Srebrenice od 11. jula 1995. godine znaju samo za neizmjernu tugu i bol.
